doctu na katolicki koncil, koji se odusevio protestant-skim tezama) razduvao na talijanski nacin po svima dvorovima Evrope svoje zasluge za protestantizam u Istri, uspjehe svoje i bratovljeve, — ipak uza sve to ostaje cinjenica da su obje biskupije istarske, ko-parska i puljska, koje su bile pod venecijanskom viascu imale od 1543 do 1546 protestantske biskupe i obracenje ovih biskupa moralo je imati velikog uti-caja na obracenje svecenika i naroda. »Prava je i cista istina, pise P. P. Vergerije, da je moj pobozni ; dragi brat, biskup u Puli, preko mene, brzo poslije mene, dosao do spoznaje prave evandeoske istine, koju je prigrlio i zavolio cijelim svojim srcem i pra-vim duhom i radi toga je pozvao ucene ljude, ne-slomljive odvaznosti i ispravna duha da u Pulì i u cijeloj njegovoj biskupiji propovjedaju spoznatu isti-nu« (citat prema Sixtu, I. izdanje str. 106). Sixt, evangelisticki pastor i glavni noviji biograf Vergeri-jev opisuje ovaj prelaz Istre ka protestantizmu, u glavnome po spisima i tvrdenjima samoga Vergeri-ja, ovako: »Oba brata su tek sada osjetila da su do-stojna biskupske palice. Oni su jedan drugome cestitali i poceli da narod u Istri upucuju u crkvi i po kucama. Postavljeno svijetlo pocelo je da svijetli, ljudi su hvatali bozju rijec, koja je usrecila njihove duse. Nastupio je preokret, o kome nitko prije nije slutio. Svuda je postalo zivo, u sve slojeve naroda prodirala je rijec zivota, cijele obitelji, redovnici, sve-cenici i zupnici su se obracali. Vrlo ugledni muzevi stajali su na celu pokreta«.95 Cijelo to skretanje prema protestantizmu nije ipak kod ovih biskupa bilo ni naglo ni izazovno. I u bujici rijeci Sikstovih (koji oponasa Vergerijev stil) ima i suvise malo konkret-noga. Po dokumentima, inkviziciona istraga vrsena
    °5) Christian Heinrich Sixt, Petrus Paulus Vergerius, päpstlicher Nuntius, katholischer Bischof und Vorkämpfer des Evangeliums, Braunschweig 1855., str. 106.
202