dara katolickih i nekatolickih, i premda od tih da-rova vatikanski politicki aparat ima malo koristi, oni simbolicno pokazuju kako su pape nastojale kroz vijekove, da svi putevi na kojima se prenosi blago ovoga svijeta, imaju svoj krajni cilj u njiho-vom vjecnom gradu.
    Od znacaja je, da ce prvi veliki sukobi nero-manskih katolickih naroda sa Rimom nastati zbog tih neprirodnih materijalnih odnosa. Prvi istup oks-fordskog teologa Wiklefa proti Rimu je njegova obrana postupka kralja Eduarda III, koji nije htio da placa papi danak (1366) i njegovo obrazlaganje ispravnosti oporezivanja crkvenih imanja od strane kralja. Ceska reformacija braneci ideje Wiklefo-ve, da je jedino sveto pismo bozji zakon i da na os-novu njega ne pripada papi vrhovna crkvena vlast, prima dosljedno i nacionalisticke ekonomske ideje Wiklefove. Luthera su Nijemci najbolje razumjeli kad je govorio protiv slanja dragocjenog njemac-kog novca u Rim za bezvrijedne papine oprostaje grijeha.
    Razvoj nauka na sveucilistima, koja se osni-vaju u 14, 15 i 16 vijeku stvara sve jasniju granicu izmedu vjerovanja i znanstvene spoznaje. U prvim godinama Vlaèicevog boravka u Wittenbergu (1543) izaéla su dva znacajna znanstvena djela: Koperni-kov »De revolutionibus orbium coelestium« i Vesa-lino (Vésale) »De corporis humani fabrica«. Raz-vija se matematika, geologija i mineralogija. Istra-zuju se filozofski, lingvisticki i historijski osnovi prava, budi se na svima stranama osjeéanje pripad-nosti narodu i njegovanje narodnog jezika. Sasvim je prirodno da ce se brzo sa novim naucnim apara-tom pristupiti i crkvenim i religioznim problemima. Ako je Sveto pismo izvor svih crkvenih ucenja, po-javit ce se pitanja kako da se pismo tumaci, cak problematika izvora samoga pisma, njegovog prvo-bitnog teksta i znacaja pojedinih originalnih, he-
30