va, narocito u Spanjolskoj, na francuskoj obali oceana, u Holandiji i Engleskoj. U to vrijeme je os-novan Le Havre i procvao Bordeaux, Antwerpen je dobio burzu (1531) i prvu veliku lutriju, a samo pet godina poslije Vlaciceve smrti engleski gusar Drake donio je na cetiri male lade od ukupno 375 tona jedan milijun i po funti sterlinga plijena u En-glesku. Drakov plijen ulozen kasnije u trgovacke poslove sa inozemstvom, njegova glavnica i kamata na kamate od njega, predstavljaju tocno, po racunu Keynesa, onoliko, koliko iznosi vrijednost investi-cija Velike Britanije u inozemstvu, danas. Poslovi se sjajno razvijaju, kapitala ima, a ipak se trazi, rimski carevi (Karlo V), i ako dobri katolici, na-stoje da svoje odluke prilagode novoj stvarnosti i do-pustaju kamatu od 12%. Nastaju banke kod kojih se vladari zaduzuju, bankrotstva i krize, kad kra-ljevi ne mogu da piate svoje duznicke obaveze o ro-ku. Za zivota Vlaciceva dvije tada ekonomski naj-naprednije zemlje prozivljuju drzavne bankrote, Francuska godine 1559, Spanjolska 1575. Na bur-zama ( Antwerpen, Lyon) razvija se velika speku-lacija, vrsi se mobilizacija i koncentracija kapitala, prva terminska trgovina omogucuje velike diferen-cijalne zarade. Od razmjene robe radi robe prelazi se na razmjenu novca radi novca i novcane dobiti. Posjedovanje gotovoga novca stvara posebne sanse za ekonomski uspjeh. Trgovacki kapital pretvara se u finansijski i industrijski. Plemstvo, bogati gra-dani, narocito trgovci i vlasnici manufaktura ulazu novac u nove novcane zavode, odavde on struji na sve strane. Obilje novca i njegova upotreba omogucuje velike planove i velike poslove. Stvaraju se prva akcionarska drustva. U vremenu, kad je Vlacic u naponu svoje snage i bojuje svoju najslavniju bit-ku, Englezi stvaraju (1554) prvo akcionarsko dru-stvo Moscovy Company (245 akcija od po 25 funti) za jedan put u Rusiju preko Bijelog mora i Ar-
27