0	Budizmu i kasnije o konfucijanizmu, primjenit ée racionalni postupak, koji je uveo protestantizam u usporedna proucavanja religije. Kriticnost a sa njom
1	skepsa ce se povecati. Protestantske ideje i nova nauka stvorit ce novu racionalisticku filozofiju. Novo kulturno stanje i ucenja prirodnog prava stvorit ce ideje francuske revolucije. Novi ekonom-ski i socijalni odnosi, mase slobodnih pojedinaca u gradu stvorit ce od revolucijonarnih ideja djelo, revoluciju.
   Ali ma kako da je protestantska Njemacka umjela da bude netolerantna prema Vlacicu, da ga ismijava, da ga progoni, ostaje uza sve to nepobitna cinjenica, da je Vlacic trideset godina proveo u toj Njemackoj kao buntovnik protiv cara, knezova i lu-teranskog oportunistickog plemstva, da se bunio protiv tiranije feudalaca, da je trideset godina pro-gonjen, a ipak je zivio u protestantskim slobodnim gradovima, pisao, izdavao knjige, diskutirao, puto-vao, trazio svoja prava i branio svoja uvjerenja i agitirao za njih. Reformacija je omogucila oslobo-denje individualnih snaga covjeka. Kako je taj Vlacic zivio intenzivnim duhovnim zivotom, kako je ne-prestano bio u ekstazi rada, istrazivanja i borbe, kako je duboko i potresno prozivljavao dogadaje (»kosa mi se jezi«, »oganj mi je u nogama«), kako je neprestano stvarao i uza sve tragicne okolnosti svoga vanjskoga zivota, dao maksimum onoga, sto je njegova licnost na njemackom terenu mogia dati.
    Ovo oslobodenje licnosti u protestantskom svi-jetu je zadalo jak udarac katolickom univerzalizmu. Mjesto cjeline koja je prvobitna a pojedinac postoji samo kao dio cjeline, kojoj mora da se pokorava, do-lazi sada pitanje slobode, aktivnosti, prava na svo-jinu, jednakosti pojedinih licnosti. Rasputavanje licnosti i sloboda licnosti, jednakost ljudi po prirodnom pravu, stvaraju na zapadu grandiozne historijske tvorevine: novo gradansko drustvo, individualisticku
186