Njemackoj. Vlacic se vec tada zauzimao za svoje zemljake u Istri i narocito za Lupetinu, koji je vec bio u tamnici u Veneciji. Ali nigdje vise nema spo-mena o tome putu i Vlacic kad govori o putu u Istru spominje samo put 1583. S toga nije iskljuceno, da je Vlacic 1543. samo htio da putuje, i tada mu je Luther napisao ono pismo, koje je Vlacic, a moze biti i sam Luther predao nekome drugome. Sada na putu u Istru zaustavljao se u Kranjskoj i Stajerskoj. razgovarao je sa hrvatskim i slovenskim- protestar! -tima. Kao rezultat ovoga puta spominje se da je tada prodao jedan dio svoga imanja u Istri. Ne zna se gdje je bilo to imanje. Vlacié je bio ovlastio nekog Perlensteinera (Preger, IL, str. 177.) da vodi brigu oko prodaje tog imanja, koje je sigurno bilo negdje vi okolini Labina. Po svoj prilici je u taj cas imanje bilo na teritoriji koju je drzala austrijska vojska. Granica u Istri izmedu venecijanskog i austrijskog posjeda je bila vrlo pomicna. Ali nije prodaja imanja bio jedini cilj Vlaciceva puta. Gradski senat u Re-gensburgu odbio je molbu njegovu i Galla za otva-ranje Akademije. Vlacic je pomisljao da akademiju otvori u Celovcu, gdje bi bio medu Slovencima i bli-ze Hrvatima, a ipak zaklonjen od turskih bojista. Vjerovatno je mislio to isto i za Ljubljanu ili Graz. Celovac (Klagenfurt) Vlacic izricno spominje u jed-nom pismu Gallusu jos 1582., ali se boji da ce i u tom gradu naici na otpor gradskog senata. Poduzet-Ijiv praktican i realan, kakav je bio, Vlacic je na tom svom putu pokusavao da nade i sredstva za svoju akademiju. U tom cilju obracao se kranjskim stale-sima i razgovarao sa Klombnerom. I njegov memorandum upucen tada Veneciji, o koristima sto bi ve-necijanska repubhka imala, ako bi pristupila prote-stantizmu imao je isti cilj.
    1564.	umire Vlacicu prva zena, pri dvanajestom porodu. Ona je bila kcerka Mihaela Faustusa, pastora u Dabrunu »siromasnog i poboznog starca, koji