uspije. Ono sto je 1526. i 1527. i jos u toku cijele prve polovine 16 stoljeca mogio biti pitanje izbora, 1670. je bila urota. Odnos snaga je bio kasnije drug-cíiji.
    Dok je zapad gospodarski brzo napredovao, Hr-vatska je nazadovala. Uzdrzavanje vojske, podizanje gradova i utvrda, stalno popravljanje tih utvrda na jednoj strani, a nesiguran javni poredak na dru-goj strani, koji je otezavao svaki gospodarski rad, trosio je sredstva hrvatskih feudalaca. Od 1526. do 1670. u cijelom tom vremenu kad oni jos nesto zna-ce, nece prestati njihovo prosjacenje za novac, oru-zje i vojnike u Becu, Veneciji, kod pape u Rimú, pa cak i kod francuskih kraljeva. To ne znaci da je sta-nje bilo onakvo kakvo je isticano u molbama za pomoc. Svi oni koji mole za pomoc skloni su na pre-tjerivanje u opisivanju svoga stanja. Kad je Petar Zrinjski u drugoj polovici 17 stoljeca trazio pomoc od francuskoga kralja, on je navodio svoju iscrplje-nost novcanu. A kad su austrijski generali provalili 1670. na imanja Zrinjskih, nasli su samo u Bakru, Grobniku i Kraljevici pokretnih vrijednosti za 55 ti-suca forinti, a ova procjena je vjerovatno niska jer su same zalihe soli procjenjene na 30.000 forinti, a rijecki kapetan cijeni te iste zalihe na 50.000 forinti. U jednome popisu se navodi da je nadeno 1020 forinti gotovog novca u Bakru, (u Cakovcu je nade-no 5.497 forinti), sto sigumo ni je veliki iznos, ali niti se mogio utvrditi koliko su novca oduzeli Ni-jemci, niti je Bakar bio blagajna Zrinjskih. U Hrvat-skoj krajini (od furlanske Gradiske i Trsta do Bi-haca) odrzavano je godine 1572. ukupno 672 ko-njanika i 5151 pjesaka, u Slavonskoj granici (od Za-greba do Krizevaca) 505 konjanika i 1565 pjesaka. Troskovi hrvatske krajine iznosili su 200.000 forinti godisnje, troskovi slavonske granice 93.000 forinti.8)
8) Starine, 19, str. 36—37.
47