ima vrlo daleke posljedice i za politicku konstela-ciju juznih Slavena«. (Predgovor strana V). I ovaj skromni Hrvat, becki bibliotekarski cinovnik trazio je tako u onim zalosnim poslijenagodbenjackim da-nima, koji su opet donijeli Hrvatima i Hrvatskoj te-ska razocaranja, gdje je u povijesti mogia da postoji poluga koja bi podigla kulturne i politicke pozicije Hrvata i nalazio je takvu polugu u reformaciji, koja bi bila izbrisala vjerske razlike izmedu Srba i Hrvata i koja bi bila mogia da izbrise i jezicne razlike izmedu hrvatskih krajeva i izmedu Hrvata, Slove-naca i Srba. Ali Kostrencic, premda je bio Hrvat nije zivio u Hrvatskoj. Nitko u Hrvatskoj do danas nije dosao na pomisao da iznese takve sudove o reformaciji.
    Poslije njega, stav Kukuljevica prema prote-stantizmu je mnogo vise suzdrzljiv. Pisuci o Stipanu Konzulu Istraninu, Kukuljevic je prije pola stoljeca dao ovaj opceniti sud o uticaju protestantizma na Hrvate.8“)
    »Velike ideje koje kretahu svjetom i narodi, nadóse vazda odziva i u Hrvata, pak zato i nije cudo, da ni vjerske razmirice nijesu mimoisle tecajem vje-kova ni Hrvate, ni Hrvatske. Dugotrajna i upravo ocajna borba nasega naroda za narodni jezik u cr-kvi, moguce i od kraljeva zasticeno bogumilstvo u Bosni svije su tocke hrvatske povijesti koje ne za-sijecaju samo u nasu domacu crkvenu povijest, vec su upravo svjetskoga znacaja i domasaja. Hrvatska kao neki prijelaz izmedju istocnoga i zapadnoga svi-jeta nije se mogia upravo nikad posve oteti, da i do nje ne zasegnu valovi ma svakoga pokreta, sad u ve-coj sad u manjoj mjeri, koji se na istoku ili na zapadu odigravao. Sestnaesti vijek bio je po Hrvatsku zalo-stan i mucan, bio je vijek vjecite borbe za opstanak,
    86)	Ivan Kukuljevic Sakcinski, Glasoviti Hrvati pro-slih vjekova, Zagreb 1886., str. 98—99.
190