determinist. U covjeku odsudno djeluje elemenat zia, koji sacinjava sustinu covjeka. Sustina je materija, meso, caro. Sve je meso, razum, pamet, dusa, sve je to mesnato. Volja covjekova je opredjeljena tom ma-terijalnoscu, mesnatoscu. Tako pokusava Vlacic da prodre u sustinu covjekove unutrasnjosti, da nade centralni princip covjekovih akcija, da covjeka obu-hvati cjelovito i svestrano. Pri tome on ne pre-staje da vodi borbu sa zlim u svijetu i u sebi, on se kroz zivotne patnje probija pravoj spoznaji, trazeci bez umora izlaz i svijetlo.
    Vlacic je zapadnjak. On se bori pod zastavama zapada i za ideje zapada. Zapad znaci pobjedu ra-zuma i misli nad mistikom, znaci naporan rad na zauzdavanju zia, na smanjenju kolicine patnje, na ublazavanju bola. Zapad znaci vjeru u rad i uspjeh rada.
    U svemu tome Vlacic je ucitelj. Njegova misao se jos prije cetiri stotine godina kretala na cudes-nim visinama, gdje je zrak cist i ostar, a vidik jasan i proziran. Nije sudeno svima da se uspnu do tih vi-sina, na kojima hvata vrtoglavica, ali su hrabri po-zvani da pokusaju da tamo dodu.
    Subotica 27. marta 1938.
                                      M. M.
2
XVII