latinski, crkveni redovi (samostani) i viteski redovi sluze Rimu. Rim je centar zapadnoga svijeta, velik, mocan, bogat, vjecni Rim, Roma aeterna. Crkva je univerzalna, svjetovna vlast njoj je podlozna, jedan je duh, jedna vjera, jedno ucenje, kultura je univerzalna, ali u cijelini to je kultura crkvena, katolicka, rimska.
    Ove univerzalnosti nestaje, kad pocinju pro-mjene u gospodarskim odnosima. Dok je Sredo-zemno more srediste bogatstva, prometa i civilizacije, svi barbari sa zapada i sjevera Evrope teze Italiji. Dok su Venecija, Genova, Pirenza i Rim najbogatiji gradovi, svi smatraju da je bas njima to bogatstvo Bogom dano, kao sto im je Bogom dano piavo more, vedrò nebo, toplo sunce i bijeli kamen palaca, trgova, stepenica, obala, sto se cakli na usijanom suncu. Ali kad su Fuggeri u Augsburgu postali bogatiji od fio-rentinskih Medici-ja (imovina Medici cijeni se polo-vinom 15. vijeka na 500.000 forinti, t. j. oko 30 mili-juna svicarskih franaka danas, imovina Fuggera cijeni se polovinom 16. vijeka na 4 i po milijuna forinti, t. j. na 160 milijuna svicarskih franaka dañas85), kad su engleski, holandski, njemacki, fran-cuski, ceski gradovi postajali veliki, i poceli da bivaju bogatiji od talijanskih, kad centar prometa nije vise bilo Sredozemno more, nego Atlantski ocean, kad su crkve, trgovi, gradovi, kipovi i slike srednje i za-padne Evrope mogli da se takmice sa talijanskim, kad je u unutrasnjosti Evrope nastao brojan gra-danski stalez, slobodan, imucan, samosvjestan, kad su osilili teritorijalni gospodari, univerzalizam rim-ske crkve, njena svjetovna i crkvena svemoc, i uni-
    84)	Dr. Vratislav Busek, Ucebnice déjin pràva cirkev-niho, Bratislava 1929., str. 82—83.
   85)	Karl Brandi, Die deutsche Reformation, Leipzig 1927., str. 170—171.
180