ée ih vise zavoljeti. Jer bez njihovih fiorina talenti slikara ostali bi besplodni.
    Zapadna crkva je u to vrijeme postala sasvim jedna talijanska politicka vlast. U praksi, centrala rimske crkve vodi materijalisticku politiku bogace-nja, samo su sredstva obogacivanja politicka a ne ekonomska. Obnavlja se i podize Rim, vatikanske zgrade, cvate arhitektura, grade se bazilike, klesu se kipovi i slikaju zidovi i platna. Papinski dvori po-staju sve vise slicni dvorima rimskih careva po ob-liku i zivotu na njima. Na gradska vrata, na crkve, zgrade, zidove i spomenike, na tvrdave i kanale ure-zuju se papinski grbovi i imena Aleksandra VI i Ju-lija II. Vatikan se vezuje ogromnim hodnikom na visokim zidovima sa kastelom svetog Andela, koji gospodari sa Rimom, dok Rim hoce da zagospodari Italijom da bi mogao sve zemlje i gradove katolic-kog svijeta da prisili na podloznost i na placanje danka. Rim nije proizvodacki ni trgovacki grad kao sto su Firenca, Venecija, Milano, Genova. Nikad on to nije bio, ni prije u doba careva, ni u vrijeme re-nesanse i reformacije, ni danas u doba Musolinija. To je vojno, politicko i diplomatsko srediste, koje u gospodarstvu ucestvuje samo kao potrosac, ali kao potrosac i politicka vlast tri hiljade godina vec mocan, uticajan i vjest. Kroz stoljeca i stoljeca, kroz hiljade godina Rim je razvijao i usavrsavao vjesti-nu vladanja nad drugima, taj se vjeciti grad odrza-vao neprestano sredstvima dopremljenim iz drugih uvijek barbarskih zemalja. Njegovi bi zivotni soko-vi presahli da nije bilo prvo osvojenih provincija, iz kojih su se sipala bogatstva u Rim, kasnije careva i kraljeva koji su klecali pred papama i davali im tribute i crkvena imanja, svecenika i vjemika u ci-jelome svijetu koji su svoj novcic za spas duse siali Rimú. Vatikanski hodnici i dvorane, muzeji i biblio-teke, riznice i kapele jos se i danas pune dragocje-nim poklonima vladara iz svih krajeva svijeta, vla-
29