dio svojih snaga on je utroàio u neposrednu obranu i razbijanje bajki, koje su o njemu iznosene. Pa ipak je najjaci razlog omrznutog tudinca, koji je uvijek imao pravo, bio i ostao u njegovom djelu. Tu je on bio velik.
    Prvo veliko njegovo djelo je »Catalogus testium veritatis, qui ante nostram aetatem pontifici romano et papismi erroribus reclamarunt, pugnantibusque sententiis scripserunt«49), I. izdanje 1556., II. izdanje 1562., novije izdanje 1666. Ovo novije izdanje stampano u Frankfurtu, obuhvata 1046 strana teksta i 96 strana indeksa. U ovome djelu je Vlacic prikupio 443 »svjedoka istine«, dokumente cetrnaestvjekovne borbe, intelektualno i moralno najjacih i najistaknu-tijih ljudi i politicki istaknutih ljudi, u krscanskom svijetu protiv pogrjesaka, proturjecnosti i nedosljed-nosti Rima. Sa ovim djelom Vlacic je dokazao, da sve ono bitno, sto je iznijela reformacija protiv rimske crkve nije novo, nego logicna posljedica ove nepre-kidne borbe. Reformacija nije prva prihvatila ucenje evangeljà da se sa njima bori protivu odluka pape, nego su to isto radili i svi oni historijski svjedoci. Prvih vjekova krscanska crkva bila je evangelijska. Pogrijeske njene pocinju oko 300. godine i rastu na-rocito od 600. godine. Od tada raste papina moc i od-stupanje od evangelijskog ucenja. Svjedoci protiv papa su i neki pape sami (Inocenc IV., Ivan XXII.). Medu njima su i Augustin i Jeronim, nicejski koncil, koji odobrava svecenicki brak, kartagenski koncil koji otklanja vodstvo rimsko, Toma Akvinski, koji odobrava tajni svecenicki brak, Dante, koji se zali na rimskoga vuka, sto pustosi crkvu i evandelje za-mjenjuje svojim dekretima, Petrarca, koji u rimskoj stolici vidi asii svih pogrijesaka. I Òiril i Metod su
    49 ) »Katalog svjedoka istine, koji su prije nasega vremena ispravljali rimskog pontifeksa i zablude papizma i oètrim pisanjem borili se protiv njih«.
121