1556.	Vlacic u jednom pismu spominje svoju bolest. Kaze da ce radi zdravlja poduzeti putovanje, koje ce duze trajati. Premda se ne vidi, kakva je bolest, izgleda da je vec Vlacic znatno iscrpljen. Na sve strane borba, nezahvalnost i intrige. On pise debele knjizurine u malim izbama u krugu mnogobroi-ne svoje djece.
    1557.	januara mjeseca jedna deputacija sjeve-ro njemackih teologa pokusava da posreduje za po-novno izmirenje. Izaslanici Magdeburga, cetiri, me-du njima i Vlacic odlaze u Kosswig gradic nedaleko Wittenberga. Pregovori se vode nekoliko dana. Po-srednici putuju izmedu Kosswiga i Wittenberga. Mjenjaju se zapecacena pisma. Centralna tacka spora je: naknadna osuda interima i adioforizma od Witterberzana. Pomirenje ne uspijeva.
    1557.	Vlacic odlazi u Jenu. Gotov je rukopis pr-vih triju svezaka crkvene povijesti.
    1558.	zapocinje sudbonosan boj Vlacicev protiv teze o slobodi volje. Victorin Strigel (Strigelius) profesor teologije u Jeni, kao i Vlacic, pocinje prvo tajno, pismiraa, da radi protiv Vlaciéa. Strigel je po prvoj zeni zet Franca Burgharda savjetnika na kne-zevskom dvoru, po drugoj zeni je zet profesora Sehnepfa. Za vrijeme interima bio je Strigel na strani Flacijanista i za vrijeme svih pregovora sa Wit-tenbergom takoder. Ali i on je sasvim lican i dvoli-can. Velik, snazan, pun samopouzdanja, vjest u pri-kupljanju studenata, sto je vazna stvar na novirn sveucilistima, autoritativan, dak Melanchtonov, is-kusan u intrigama, zavidan Vlacicu na njegovoj pa-meti i ugledu, koji je rezultat znanja, a ne tje-lesne konstitucije i veza, Strigel brzo postaje ne-ugodan Vlacicu u profesorskom kolegiju. Bolestan, umoran, opterecen obitelju, u borbi sa svima, Vlacic zeli da stvori snosljive odnose u Jeni. Kad saznaje za Strigelove intrige on prvo pokusava da ga odo-brovolji, hvaleci na predavanjima Strigela i njego-
71