ni vidio. U svojoj obrani Vlacic pise: »Jos uvijek nisu mi tako zalosni ni moje progonstvo, ni siromastvo, ni sramota, ni razdvojenost od najdrazih, ni tesko-ce, kojima su oni izlozeni, kao pogled na ono, sto ti ljudi (t. j. kompromisni luterani, primjedba pisca) rade. Dapace kad na to pomislim, molim Boga, da me uzme iz ovakvog zivota, i ovakvog nesrecnog stanja stvari, i tada smatram da je srecna bila sudbina moga sincica koji se rodio, dok sam ja bio u tudini, i kome se Bog smilovao... i uzeo ga k sebi«.20)
    1550.	car Karlo V. izdaje bruseljski edikt koji je uperen protiv cjelokupne reformacije. Luther, Zwingli, Bucer i Calvin u njemu se izricno spomi-nju. Ako bude netko sirio njihove knjige ih branio njihova ucenja, i ako to ne opozove, ima biti pogu-ljen i to muski macem, a zena ce biti ziva zakopa-na, njihova imanja pripast ce drzavi. Car dolazi lic-no u Augsburg. Iz Augsburga protjerani su svi sve-cenici protestanski, zabranjena je evangelicka sluzba bozja.
    1550.	Magdenburg je centar svake protivcar-ske, protivrimske, protivkompromisne akcije. Svi buntovni njemacki teolozi stekli su se ovamo. Bro-sure kojima se naucno pobijaju kompromisne teze, rugalice, pjesme protiv kompromisa, medalje, slike, drvorezi, sve sa cistom luteranskom tradicijom i an-tikompromisnom tendencijom izlazi iz Magdenburga. Posto je dugo pod vodstvom katolickih njemackih bi-skupa vodio krizarske ratove protiv Slavena, Magdenburg je u 13. i 14. vijeku popriste velikih unutras-njih borbi. Na kraju pobjeduju cehovi koji u 14. vijeku preuzimaju upravu grada. Taj gradanski ele-menat, cehovske cete, zelja za nezavisnoscu, Luthe-rova nauka koja odgovara cehovskom poredku daje Magdenburgu njegovu otpomu snagu. Na celu ci-
    30)	Apologia, str. 58.
63