grabi ono sto je, po primatu rimskoga biskupa, pri-padalo papi. Plebejac i demokrat, Vlacic je primio na sebe zadatak, da se iducih dvadeset pet godina bori neprestano na dva fronta: protiv vracanja pa-pizma u Njemacku i protiv svih onih koji su u Nje-mackoj slabi i malodusni, pa ili radi svoga poloza-ja, ili ne osjecajuci opasnost kompromisa sa jacim, vjestijim i iskusnijim protivnikom, povode se u crkvenim i vjerskim stvarima za oportunistima i svjetovnjacima.
    Kidajuéi definitivno sa univerzitetom u Witten-bergu, koji je postao mlitav i popustljiv, Vlacic pola-zi u tamu i neizvjesnost zivotnu, noseci samo ideju opravdanosti svoje borbe u sebi. U Magdenburgu, a kome ostaje iducih osam godina, radeci radi svoga izdrzavanja u tiskari, njegova ostra kritika dobija ooleta. Magdenburg je ostao jedino mjesto, u kome postoji tiskara, a koje nije usvojilo interim. Vlacic postaje u Magdenburgu dusa borbe protiv interima, a Magdenburg centar njemackog otpora. Sustina interima se sastojala u tome da se stvori vjersko primi rj e, da se zato vrijeme obustavi protestantska ak-cija, do novoga koncila, a zateceno stanje se prima s nekim ispravkama koje ga priblizavaju katoliciz-mu. Melachton je pristao da se ispravke prime, u koliko nediraju u sustinu vjere (da se prime crkve-ni ornati, slike svetaca, krizma, pomazanje), da ta-ko nade neku »srednju liniju izmedu careve volje i svoje savjesti«, i na osnovu ove Melanchtonove teori-je, izraden je drugi interim, leipciski, za Sasku. Pro-testanski svecenici u Saskoj morali su novo stanje primiti ili otici iz zemlje. Gradovi, koji se nisu poko-rili bili su na to silom prinudeni. Morie Saski je pri-dobio Wittenberg i Melanchtona, zastrasivanjem i obecanvanjima. Sada ce krenuti protiv Magdenbur-ga i Vlacica sa vojskom, i drzati grad godinu dana opsjednut.
    Kakva sudbina je spremana putem ovih vjer-
112