medu visim i onim nizim svecenstvom, koje bijase su-glasno sa narodom. Pa kada prodrije duh protestan-tizma preko Kranjske u Istru, nade vec neke svece-nike kao gotove protestante osobito pogledom na je-zik, uz koji glagoljasi od vajkada s divnom ustraj-noscu pristajahu«.
   Petnajst godina poslije Kukuljevica pokusao je Dr. Franjo Bucar, prvo trima raspravama objavlje-nim u Vjestniku Zemaljskog Arhiva (1900 i 1901) o sirenju reformacije u Hrvatskoj (sirenje uticajem preko Kranjske, sirenje preko Ugarske i stanje za reakcije do najnovijega vremena), zatim knjigama »Povijest hrvatske protestantske knjizevnosti za reformacije« (1910) i »Povijest reformacije i proture-formacije u Medumurju i susjednoj Hrvatskoj« (1913), da ozivi Ínteres za hrvatski protestantizam.
O	reformaciji koja je dolazila preko Kranjske za-kljucuje Bucar da je ona »u Hrvatskoj uhvatila pri-licno slab korijen, koji je uostalom i brzo uginuo. Tek jedan dio plemstva i nekoji svecenici prigrlise novu vjeru, docim je ista u samom narodu nasla vrlo slab odziv, osim u karlovackom i metlickom kotaru, te u nekim granicarskim gradovima, gdje je novu vjeru strana vojska unesla«.87) Protestantizam koji je dolazio u Hrvatsku preko Ugarske zakorijenio se jaée (u Medumurju i Slavoniji) i odrzao se dulje. Ugarska je sebi izvojstila u borbi sa austrijskom pro-tureformacijom slobodu vjeroispovjesti, njezino je plemstvo ostalo u velikom broju, i tada i sve do dañas, protestantsko. Protestantski uticaji iz Ugarske ostali su uslijed toga na pogranicne hrvatske kra-jeve trajniji. U Varazdinu odrzala se reformacija ci-jelih sto godina, u Legradu do dañas. U Slavoniji
    87 ) Dr. Franjo Bucar, Sirenje reformacije u Hrvatskoj u XVI. stoljeéu, Vjestnik Zemaljskog Arhiva, god. II, 1900, str. 77.
192