privredu sa sistemom konkurencije, sistematsku nauku, kakvu povijest do tada nije poznavala, spe-cijalizaciju, prosvecenje masa, bogatstvo i visoki zi-votni standard masa, ali kao posljedicu svega toga kaoticne prilike u proizvodnji, nevjeru masa, poja-cava drustvene suprotnosti, klasnu podjelu i klasne borbe, napustanje, i od strane protestantskih crka-va, narocito engleskih i amerikanskih, skoro svih crkvenih dogmi. Predstava o Bogu se mijenja. Bog vise nije nista apsolutno, nego nesto korisno, nesto sto pozitivno utice i ako postoji samo fiktivno i hi-poteticki, nesto sto bi trebalo izmisliti, kad nebi po-stojalo, kako kaze Voltaire. Relativizam i pragma-tizam u vjerskim stvarima, a velike mogucnosti na-pretka nauke i materijalne kulture stvorili su vjeru u neprestani napredak privrede, drustva, znanja i kulture. Materijalna kultura je sve vise uticaja vr-sila na psihologiju masa, izazivajuci teznju za blago-stanjem, ali i jednu novu filozofiju u kojoj je novac postao zivac svega. Razvoj protestantizma je doveo krscansku religiju do racionalnih i prakticnih shva-canja. Krscanstvo se pocelo cijeniti ne kao religija apsolutnoga nego kao sredstvo sa kojim se posti-zavaju prakticni rezultati u zivotu. Krscanska etika je postala poslovna etika kapitalisticke klase. Za to sto netko pripada izvjesnoj krscanskoj crkvi ili sekti, (ili slobodnim zidarima, koji su takoder nastali na terenu protestantizma), on postaje poslovno, kredit-no sposoban, uziva glas solidnog poslovnog covjeka.
    Ovo kaoticno duhovno stanje modernog covjeka, pojacano klasnim suprotnostima, izaziva prirod-nu reakciju, napustanje vjere u ljudski razum, vra-canje mistici, i to ili vjerskoj (katolickoj) ili rasnoj i nacionalnoj, i pokusaje, da se pojedinac veze ostrim vanjskim vezama kao pripadnik religije, rase, nacije ili drzave. U takvim prilikama reformacija prozivlja-va opet, kako to pokazuje Njemacka, svoje herojske dane, pritisnuta na jednoj strani od drzave, na dru-
187