mano — 577 — manovrare bassa, opljackati, ukrasti, po-krasti; — forte (aiuto), pomoé; dar — (aiutare), pomoéi, poma-gati, pripomoci; darsi la —, uhvatiti za ruku; rukovati se; zavjeriti se davanjem ruke; qua la —■/, daj ruku, pruzi ruku!; venir alle -i (in guerra), zara-titi se, (in zuffa) potuti se; m’ è caduto di —, ispalo mi je, iz-maklo mi se; levare, prènder la — (de’ cavalli), oteti mah; te lo farò toccar con —, iinit cu te da se dotaknes prstima; mise — alla spada, zgrabi za mai; prese la penna in —, uze u ruke pero; por — all’ opera, poCeti posao; mordersi le -i, kajati se; vajkati se; gli hàn battuto le -1, pljeskali su mu; battuta di —, pljeskanje, odobravanje; Giuda diède Gesù nelle mani de’ Giudèi, Juda preda Isusa Judejci-ma; tendere la —, prositi, pru-zati ruku; aver sotto la —, ima ti pri ruci; egli vi tien —, tu ima i njegova masla; metter — a una cosa, zapoòeti neSto; raditi li6-no; sotto —, tajno, potajno; a — dritta, sinistra, s desne, s lijeve strane, desno, lijevo; di — in —, iz ruke u ruku; méttere a mano (una botte), nateti; metter la — su uno, navaliti na koga; (fig.) metter le -i avanti, obezbijediti se, safuvati se; aver la — in un affare, biti umijesan u negto, znati za neSto; levar la —, tvr-diti, zakleti se; cambiar di —, prijeci iz jedne u drugu ruku; largo di —, dareiljiv; alia —, prijatan; a — armata, s oruijem, oruìan; a -i, u ruke, na ruke; a — a —, redom, postepeno, po-stupno; jedan za drugim; a -i vuote, praznih ruku, praznoruk; a piene -i, na pregrsti; ambe le -i, objerucke; consegnare una lèttera im pròprie -i, in — di un terzo, predati pismo u vla-stite ruke, u ruke treéih; com-Prar di seconda —, kupiti pri-godimice; portare uno in palmo di —, uznositi nekoga do deve-toga neba; se mi càpita tra le mani, ako mi dopadne rukù; con ambe le -i, objeruCke; — all’ opera!, zuri se!, brze bolje!; essere a — d’ uno, zavisiti od " Androvié: Talijansko-hrvatski rjecnik nekoga; star colle -i in —, colle -i alla cìntola, stati prekrgtenih ruku; ti parlo col cuore in —, govorim ti srcem na dlanu; te-nér — a, pomagati, pomoéi; (mùs.) a due, a quattro -i, sa dvije, sa Cetiri ruke; luogo fuori (di) —, mjesto izvan ruke; aveva preparato la còsa di lunga —, odavna je pripravio stvar; ha le mani bucate, prodrta vreéa, tro-Sadzija; (prov.) una mano lava V altra (e tutt’ e due làvano il riso), ruka ruku pere (a obje perù lice); di propria —, svoje-rufan; pegno a —, rufni zalog; — di giustizia, iezio s rukom na vrhu (znak kraljevske sudske vlasti). manodopera, f. rad, izrada ruke. manodurre (manoduco, -ci), v. a. (lett.) voditi za ruku. manomesso, p. p. di manométtere. manòmetro, m. (mecc.) manometar sprava za mjerenje napona (pri-tiska) pare ili piina. manométtere, v. a. kidisati (ko-mu); (una botte) naCeti; (una lèttera, un pacco) kriomice otvo-riti ; (danneggiare) oStetiti, po-vrijediti; (far libero) osloboditi (od ropstva). manomissione, f. kidisanje; (di botte) prvo vino (kad se nacme bafva); (di lèttere, pacchi) otva-ranje kriomice; (di schiavi) oslo-badanje (od ropstva); (feud.) za-brana. manomòrta e mano mòrta (-imòr-te), f. (leg.) mrtva ruka (neodat-na crkvena dobra). manòpola, f. (di fèrro) bojna ru-kavica; (di pellìccia) narukvica; (alle maniche) suvratak; (di carròzze) ko§, pokrivaC na kolima. manòpra, f. (pop.) rad, izrada ruke. manoscòpio (-pi), m. (scient.) V. manometro, manoscritto, ag. rukopisni. || m. rukopis. manoso, ag. (di panno) mek. manovale e manuale, m. nadniiar. manovèlla, f. ruéica. manòvra, f. (mil.) vojnicko vjez-banje; (intrigo) spletke; (mar.) manevar; — elettorale, izborne spletke. manovrare (manòvra), v. a. (una