perspicàcia — 719 — perturbare perspicàcia, (-eie) e perspicacìtà, f. pronicavost, ostroumnost, bi-strina. perspicuità, f. (lett.) svjetlost, jas-nost, sjajnost; bistrina; prozraé-nost, prozirnost. perspìcuo, ag. vidan, vedar; sja-jan; bistar, dist; jasan, proziran. persuad=ere (persuado; pass. rem. persuasi), v. a. (convincere) uvje-riti, uvjeravati; ubijediti, ubje-divati; (indurre) nagovoriti, na-govarati, navesti (na sto); (con fatti, prove) osvjedociti, osvje-docavati. || -ersi, v. r. osvjedociti, ubijediti se, uvjeriti se. j| Sinòn.: convìncere, capacitare, persuadìbile, ag. koji se moze uvjeriti (ubijediti, nagovoriti, osvjedociti). persuasìbile, ag. sposoban, kadar da se uvjeri (ubijedi, nagovori, osvjedoci). persuasione, f. osjedoCenje, uvje-renje, nagovaranje, nagovor, ubjedenje, ubjedenost; ubjedi-vanje. persuasivo e persuasòrio (-òri), ag. ubjedljiv, nagovorljiv. persuaso, p. p. e ag. uvjeren, ubje-den, osvjedocen, nagovoren. pertanto, av. prema tome, ipak, sa svim tim;non —, pri svem tom, opet zato, pa ipak; e —, zaista, doista, stvarno. pertenere, v. n. (p. u.) V. appartenere. pèrtica (-che), f. toljaga, motka (za mlacenje voca); (misura di terreno) prtika; stap za udicu; ko-njanìcki prut; (fig.) pare una —, izgleda kao motka (visoka i tan-ka osoba). perticare (pèrtico, -chi), v. a. mla-titi, omlatiti (voce); (misurare) mjeriti, premjeravati zemlju. perticato, m. e perticazione, f. zemljomjerstvo, mjerenje, pre-mjeravanje zemlje. perticatore, m. zemljomjer, onaj koji zemlju mjeri motkom. pertichino, m. (tea.) zastupnik, za-mjenik; (mùs.) malo osoblje ili mala uloga pjevaca; (di vettura) pricuvna, rezervna zaprega, tre-ci rezervni konj. Pertinace, ag. uporan, tvrdokoran. pertinàcia (-ce), f. upornost, tvr-dokornost. pertinènte, ag. (leg.) pripadajuéi, spadajuci; (trasl.) umjestan. j| m. pripadnik; — del comune, op-cinar, opeinski pripadnik; — dello Stato, drzavljanin, drzavni pripadnik; èssere —, pripadati. pertinènza, f. pripadnost; (trasl.) umjesnost; (accrescimento) pri-rast, prirastaj; (cosa accessoria) nuzgredica, nuzgredna stvar; (incoiato) zavicajno pravo, pripadnost; (leg.) pripadnost, prilozje, pribor; — al comune, opeinska pripadnost; — allo Stato, drzav-ljanstvo, drzavna pripadnost; ciò non è di mia —, to ne ide u moj djelokrug. pertrattare, v. a. (lett.) rasprav-ljati, pretresati, raspraviti; rez-lagati, razloziti (o iemu). pertrattazione, f. (lett.) rasprava, pretres; razlaganje; (orale, verbale) usmena rasprava; (pubblica) javna rasprava; (ufficiosa) sluzbena rasprava; (pendente) viseéa, nedovrsena rasprava; — di componimento, pregovor o nagodbi; entrare nella —, upu-stiti se u raspravu; chiudere la —, zakljuÈiti, zaglaviti raspravu; dirigere la —, voditi raspravu, upravljati, vladati raspravom; incamminare la —, zametnuti raspravu; indire la —, odrediti raspravu, ureci raspravu; interrompere la —, prekinuti raspravu; tenere la —, drzati, provesti raspravu. pertugiare '(pertùgio, -gi). v. a. (lett.) probiti (rupu), probusiti, probosti, proci kroz. pertùgio (-gi), m. rupa, luknja; (fig.) rupa (neugodan mracan stan, mrtvo mjesto), palanCica; — del sorcio, misja rupa; piccolo — non caro, malo mjesto, gdje se jeftino zivi, jeftino mjesto; farsi un —, probiti se, stvo-riti sebi polozaj; (fort.) — di lupo, kurjacka rupa, vucja ja-ma; — d’ òmo, covjefje mjesto (u nekim masinama); (tea.)— del suggeritore, saptaceva rupa, za-klon (u kazalistu); — tondo, okno. perturbamento, m. V. perturbazione. perturbare, v. a. mutiti, zamutiti, uzmutiti, pomutiti; uskomesati, potresti (vazduh), uzburkati; (fig.) izazivati neslogu, mutiti, pomutiti, pomutiti slogu, pore-