sofà — 1005 — soffreddare ljan; (fig.) osnovan, stvaran (raz-log); (archit.) masivan (ne Su-palj); postojan (boja); ozbiljan; pouzdan (prijatelj); alimenti -i, fivrsta hrana (ne teina); ova -e, jaja u tvrdo; edifìzio —-, fivrsta zgrada; tèsta -a, tvrda glava; pugni -i, ivrste pesnice. || m. cvrsto tijelo; (fig.) òvrsto, sigur-no, trajno; (mat.) tijelo. sofà, m. indecl. sofà; divan (tur-skih velikana). sofferènte, ag. slab, bolestan, bo-lan; (fig.) trpeljiv, strpljiv; aver V aria —-, izgledati bolestan; èsser un — della società, biti pred-met podsmjeha u druitvu; chiesa —, duSe u óistilistu. || m. pat-nik, stradalnik. sofferènza, f. trpljenje, pacenje; patnja, stradanje; (com.) zastoj; (com.) in —, u zastoju. sofferire, v. a. (lett.) V. soffrire, soffermare (soffermo), v. a. za-ustaviti, zaustavljati, zadrzati. || -arsi, v. r. zaustaviti se, zadrzati se, prestati, soffermata, f. priustavak; (pausa) stanka. soffiamento, m. puhanje, duvanje, pirenje. soffiante, m. (mecc.) otvor na vo-dovodnom kanalu; oduska, rupa; prozorcic na podrumu. soffiare (soffio, -fi), v. a. (il lume) ugasiti, gasiti, utrnuti; (il naso) oseknuti ; (suggerire) priSapci-vati; (istigare) poticati; nadu-vati; naduti, napuniti vazduhom; Saptati, dosapnuti, dosanuti; — il naso, oseknuti se; — negli Orecchi, prisapnuti (nekomu sto); — un vetro, razduhati staklo; — via, odpuhnuti; (fig.) — nel fòco, duvati, piriti, raspiriti va-tru; (fig.) — la discordia, raspi-riti neslogu; — il caldo e il freddo, hvaliti i kuditi istu stvar. || v. n. puhati; (il vènto) piriti, duvati, puhati; (cominciar a —) zapuhnuti; popuhnuti; (leggermente) pirkati; cuhnuti; (ansare) tesko dihati, dahtati; odahnuti, predahnuti, izduvati se; (del gatto) naduvati se, puhati; non osar —, ne smjeti ni pisnuti, ni pro-govoriti; — ne’ cibi, opuhati, ohladiti jelo; — nelle mani, hukati. soffiata, f. V. soffiamento. soffiatore, m. (=tora; =trice, f.) du- haè, onaj koji duva, naduva; sipljivac, sipljiv fiovjek; saptac, Saptaiac; — di discòrdie, sijac nesloge. soffiatura, f. puhanje; popuhnuée; (ansamento) dahtanje. sòffice, ni. (a. e m.) proboj ac. sòffice, ag. mek, mekan; blag, to-pao i vlazan (vrijeme); raznje-ien (uzivanjima); render —, umeksati, umeksavati. || m. me-ko, mekost. soffieria, /. (a. e m.) stroj za duvanje; mjehovi (orgulje, kovaÈ-nice itd.). soffietto, m. mjehovi; puhalice na mijeh; mjescic, mjesnice; (di carròzza) kos na kolima, na ko-Èiji; (suggeritore) Saptac; lavorare di —, izvjeStavati, priSap-tavati. sóffio (-fi), m. dah, dihanje; duvanje, pirenje; isparenje, dah, para; un —di vento, lahor, cuh vjetra; il — dei vènti, duvanje vjetrova; (med.) — al cuore, na-pad srea; un — di generosità, cin velikodusja; giorni passati come un —, dani koji su minuli kao bljesak; in un —, u tren oka, u tili éas. soffione, m. puhaljka, pubica; (di vetrai) duhalica; [fig.] (tea.) §ap-ta£; [iron.] (spia) prilaptai, §pi-jun. soffitta, f. potkrovlje; strop; pot-krovnica; tetto a —, krov s pre-lomom. soffittare, v. a. tavanisati, potava-nisati, udariti tavanicu. || v. n. biti skraéen kao Sto treba (o siici na tavanu). soffitto, m. (stoiato, a corrènti) ta-vanica; (con ornamenti) obloga sobnih zidova (drvena. mramor-na itd.). soffocamento, m. guSenje, zaguSi-vanje; ugusenje. soffocante, ag. zaguSljiv, ugusljiv. soffocare (soffoco, -chi), v. a. gu-siti, zagusiti, uguSiti. || v. n. gu-Siti se, zagusiti se; — di còllera, guSiti se od ljutine, (fig.) biti siino uzbuden. soffocazione, f. V. soffocamento, soffogare (soffogo, -ghi), v. a. (pop.) V. soffocare, soffreddare (soffreddo), v. a. (pop.) ohladniti malo.