< .imbussare — 1095 — tanto (fort.) zaklon na ulascima; (pesce) crnjelj; (colombo) gacan; capo —, bubnjarski, dobosarski kaplar; — maggiore, V. tamburino; sonare il —, bubnjati, do-bosovati; strepito del —, bub-njava; battere —.udarati u do-bos, lucati u bubanj; batter il —, dati znak bubnjanjem, do-bovanjem, bubnjati, dobovati (na juris itd.); a — battènte, sul —; odmah, smjesta; senza — e trombetta, tajno, bez lar-me, bez buke. tambussare, v. a. (pop.) izudarati, izdevetati, izlemati, isprebijati. tamerice, m. e f. V. tamarigi. ' tmpòco, av. (are.) nimalo. tamponamento, m. zapusavanje, zatiskivanje; zatvaranje cepom, zacepljavanje; (chir.) zatvaranje rane pamukom, gazom. tamponare (tampono), v. a. zace-piti, zapusiti, zatisnuti, zatvori-ti; (chir.) zatvoriti ranu pamukom ili gazom. : apone, m. cep- zapusac (od kr-pe, papira, itd,); (chir.) zatvor rane pamukom ili gazom. tam-tam, m. tamtam (metalni ko-tur s vrlo jakim zvukom, koji se udara maljicom); bubanj (u Sudanu); veselje uz tamtam; (fam.) bruka, sablazan. tana, j. jazbina, pecina (u kojoj stanuju zvijeri). Ioga, brlog; (fig.) jazbina (bijedan stan); usa-mljena kuca. tanaceto, m. (pianta) vratic, po-vratic. tanàglia, f. e (più us.) tanàglie, fpl. klijesta; (fort.) klijeste; pigliar colle -e, uhvatiti klijesti-ffla, zaklijestiti. tanagliare (tanàglio, -gli), v. a. cupati meso klijestima; (fig.) muÈiti, kinjiti. sananal e tananio (-ti), m. (fam.) lupa, lupnjava, buka, larma, nered. | tandem, m. (cicl.) velosiped za Idvije osobe; otvorene dvokoli-ce za dva konja jedno iza dru- gog. tanè, ag. (colór lionato scuro) ke-stenova boja, trjeslena boja. • 'anfanare (tànfano), v. a. LEO. grubo, surovo postupati prema, sa nekim. tanfata, f. neprijatan zadah. tanfo, m. (di muffa) pljesnivost, pljesniv miris ili ukus; (di rinchiuso) zadah uguslog vazduha. tangènte, f. dio; (geom.) tangenta; ciascuno èbbe la sua —, svak je dobio svoj dio; prender la —, vjeSto se izvuci iz neprilike; — dell’ organo apprendente, hva-taocev dio. Il ag. pripadajuéi, ti-èuci se. tangènza, f. (geom.) dodir. tàngere, v. a. dif. (poèt.) V. toccare. tanglieggiare (tanghéggio, -gi). v. n. (mar.) ljuljati se po duiini, dizati se i spustati se na tala-sima. tànghero, m. (=ra, f.) prostak, ne-otesanac, grubijan. tangìbile, ag. koji se moie dodir-nuti, opipati. tango (-ghi). m. (neol., ballo) tango (novi ples argentinskog pod-rijetla, prostafiki kao njegov iz-vor iz najiskvarenijeg pomor-skog staleza). tannino, m. (chìm.) tanin (sastoji-na, koja se nalazi u hrastovoj kori i u drugom drvecu za ii-njenje. Stavljenje koza). tantafèra e tantaferata, f. brblja-nje, dosadno ponavljanje. tan-tan, m. inv. V. tam-tam. tantième, m. (com.) tantijema, udio; (tea.) piSceva tantijema. tantinèllo, tantinetto e tantinino (un), av. dim. malko, malCice, mrviiak. tantino (un), av. dim. mala koli-iina, malo, malko, maliice; ogni —. svaki fas. tanto, ag. toliko. Il av. toliko; tako jako; tako dugo. || m. toliki; — che, toliko da toliko koliko, dotle dokle; -i che siamo, koliko god nas ima; — bene che male, prilicno. osrednje, sred-nje; — più che meno, otprilike; — meglio, tim bolje, u toliko bolje; — pèggio, tim, u toliko gore; (fam.) — pèggio, — mèglio, svejedno mi je; tim bolje, tim gore; vender a —, po to, po toliko prodavati; èsser da—, biti Èemu sposoban; non è da —, nije jo§ tomu dorasao; gliene ha dettò -e, svasta mu je rekao; un — al mese, toliko mjeseino;