chiappamosche — 177 — chiave ucinio sam dobar posao sto sam onu kucu nabavio. chiappamosche, m. indecl. muho-lovka. chiappanùvoli, m. indecl. covjek koji zivi u oblacima. chiappare, v. a. uhvatiti, sCepati, doèepati, ukebati, ulovlti; prevariti, podvaliti; dobiti (grozni-cu, kijavicu); pogoditi, udariti, smiriti. chiara, f. (dell’uovo) bjelance. chiaramente, av. jasno, razgovjet-no, razumljivo. chiarezza, f. jasnoca, razumljivost, razgovijetnost; bistrina; jasnost (stila, govora); — di mente, bis-troumnost, bistroumlje; — del cielo, vedrina, vedrost; — del vero, ocevidnost, ocitostj con —, jasno, bistro. || Sinòn.: evidènza, perspicuità, chiarificamento, m. (p. u.) razjas-njenje. chiarificare (chiarifico, -chi), v. a V. chiarire, chiarificazione, f. (p. u.) bistrenje, ciscenje; razbistrivanje. chiarire (chiarisco, -sci), v. a. bistriti, razbistriti; (vino ecc.) pro-cijediti, procjedivati; (fig.) raz-jasniti, razjasnjavati, objasniti. Il v. n. vedriti se, razvedriti se (vrijeme). chiarissimo, ag. superi, prejasan, prebistar; (tit.) velemozni, presvi jetli. veleuceni. chiarità, f. svjetlost, jasnost, sjaj-nost; bistrina, prozracnost; (fig.) jasnost (stila), chiaritoio (-toi), m. bistrilo. chiaro, ag. jasan, svijetao; bistar; vedar; (fig.) glasovit, na glasu; odlican; méttere, porre in — una còsa, jasno, tocno saznati neku stvar; parlar —, govoriti bez okolisenja; color —, jasna boja; di — giorno, po bijelom danu; venir in —, iznijeti na svijetlo; gli parlai — e tondo, kazao sam mu cisto i bistro, chiaro, m. sjajnost, svjetlost, jasnost; svjetlina; vedrina; (del sole) svjetlost sunca; (dell’uovo) bjelance; farsi — (del giorno) daniti se, (del cielo) vedriti se; venir al —, izaci na vidjelo; — di luna, mjesecina. chiarore, m. sjajnost, svjetlost, 12 Androvic: Talijansko-hrvatski rjecnik jasnost; slaba svjetlost, svjetlu-canje: bljesak (munje). chiaroscuro, m. tamno-svijetlo; sii— kanje sivim bojama; mijeSanje crne i bijele kose za vlasulje; bijela i crna sitno karirana tka-nina. chiaroveggènte, ag. bistrovidan; (fig.) oStrouman. || m. ostroum, vidovit. chiaroveggènza, f. bistrovidnost; (fig.) ostroumnost. oStroumlje. chiassare, v. n. buÈiti, grajati, larmati. chiassata, f. buka, halabuka; zaba-va (u obitelji); bucna sala; fare una —, prosatiti se. chiasso, m. buka, vika, dreka, ga-lama, graja; lupa, lupnjava; lar-ma, nered; (burla) sala, lakrdija; zivost, veselost u ophodenju, u govoru; far —, larmati, buèiti; fare il —, igrati se, brbljati kao dijete, vragovati; fare per—, Saliti se, zbijati Salu s nekim, dirati nekoga (bez ismjehivanja). chiassòlo, m. uliÉica; (cèco) slijepa ulièica, corsokak. chiassone, m. larmadzija, bukac. chiassoso, ag. bucan, koji pravi larmu, nered, koji buèi, koji dreci; (colore) koji jako pada u oci, presaren. chiatta, f. plosnata lada, gaba-ra; (pel passàggio di fiume) ske-la (koja se krece pomocu konop-ca vezanog za obe rijecne oba-le); konopac pomoéu kojeg se prevozi skela. chiatto, ag. plosnat. chiavàccio (-ci), m. krakun, kra-6un; méttere il—, zatvoriti kuc-na vrata. chiavarda, f. klin (gvozden). chiave, f. kljuc; (per accordare) sprava (kljué) za udeSavanje mu-zicnih oruda; (d’ archivòlto) kljuè svoda; (d’ oriòlo) kljucic; (fissa nell’ oriolo) sat koji se navija bez kljuéa; (d’ àbito) klin na ha-ljini; (mecc.) kljuè; (da cavadènti) zubne klijeste; (cifra) tajni znak; sotto -i, u zatvoru; méttere la — sotto porta, tajno otici, pobjeci; stare in —, ne skrenuti sa predmeta; — femmina, suplji kljuc; — maestra, — comune, kalauz (kljuc); sante chiavi, kljuci sv. Petra; chiù-