ispidezza — 518 — istituire pregledanje, pristup pregleda-nju; udienza d’ — oculare, ro-Ci§te za razgled; non son còse di mia —, to ne ide u moje podruSje. Ispidezza, f. kostruSavost, najeie-nost; (bot.) Cupavost, runjavost, kostreiavost. ìspido, ag. V. irto; (bot.) Cupav, runjav, kostreSav. ¡spiràbile, ag. koji udiSe; koji na-dahnjuje, podstiCe, navodì, na-povara. ispirare, v. n. udihati, udahnu-ti: nadahnuti, zadahnuti; ulltl, udahnuti, na vesti na misao; naso varati; (poèt.) nadahnuti, odu-Seviti, raspaliti; (teol.) nadahnuti, nadahnjivatj koga. ispiratore, m. (=trice. f.) podstre-kaC, podbadafi; savjetnik. ispirazione, f. udihanje; savjet, podstrek, nagovor; (poèt.) na-dahnuce; pjesnifko stvaralaCko oduSevljenle. ispirito, m. (poèt.) V. spirito, ¡sprigionare, v. a. (lett.) V. sprigionare. israèle e israelita (-ti), m. izrae-lac, izraelióanin; buon israelita, dobar Covjek. israelismo, m. duh izraelski. israelitico (-ci), ag. izraelski, Iz-raelltiCki. issare, v. a. (mar.) razviti, razvl-jat¡, izvjesiti (zastavu); razviti (ledra). Issilon e issilònne, m. V. Ipsilon. Issofatto e ipso facto, av. lat. od-mah, smjesta, u Casu. issòpo, m. (bot.) blagovan, velen-duh, sipanat; dal cedro all’ —, od najveóeg do najmanjeg. istantànea, f. (fot.) aparat za tre-nutno snimanje; trenutni sni-mak; trenutno poziranje. Istantaneamente, av. smjesta, od-mah. u Casu. istantàneo, ag. trenutan, iasovit, magnoven; (improvviso) nena-dan, (di morte) naprasan. istante, m. (lett.) Casak, trenutak, tren; all’ —, odmah, smjesta; in un —, sad. odmah, u tili Cas, u tren oka; dall’ — che, iim; all’ — che, u Casu kad; pochi -i fa. malo cas, Cas prlje. otoìf-ke, otolif; in questo —, u ovaj 6as; ad ogni —, svak’ Cas, ne-prestano; un —!, priCekajte Cas-kom, za Casak, Casak! istante, ag. neprestani, neprekid- ni; uporan; bliski. prijeki. || m. molllac. Istanza, f. (domanda) molba, pros-nja; (autorità) molba, stepen, instaneija; (scritto) molbenica, (sollecitazione) pospjeSivanje. us-korivanje; — del rimedio di legge, stepen pravnoga lijeka; — di cancellazione, molba za iz-brls; — di custodia, molba za pohranu; — dì deposito, molba za polaganje; — di vrenotazio-ne, molba za predbiljeienje; — di proroga, molba za odgodu; — maesiatica, molba na kralìa; — monitoria, molba za opomenu; — per intavolazione, molba za uknjiibu; — personale, osobni, liCni sud; — pupillare, pupilar-ni, sirotinjskl sud; — revisionale, revizijski sud; prima, seconda, terza —, prva, drusa, treéa molba; prvi, drugi, treCi stepen: giudicare in ùltima —, suditi u zadnjoi molbi; V — pènde prèsso il tribunale, molba visi kod okruinoga suda (sudbenoga stola); ad —, sopra —. na zahtjev, na molbu; corso delle -e, tijek sudenja: fare — ver, di, prika-zati, podnijeti molbu. moliti, istèrico (-ci), ag. (med.) histeri-Can. isterismo, m. (med.) histerizam. •stessamente, av. jednako, ravno. ¡stesso, ag. (fam.) jednak, ravan. istigamento, m. poticanje, draze-nje; nagovaranje, podbadanje, navodenje, pobuda; all’ — di, po nagovoru. IsHgare (istigo, -ghi), v. a. draiiti. podraiiti. poticati, nagovarati, podbadati, navesti. istigatore, m. (=trice. f.) podstre-kaC, podbadaC, istigazione, f. V. istigamento, istillare, v. a. e v. r. V. instillare, istintivamente, av. po nagonu, na-gonski. istintivo, ag. nagonski. istinto, m. nagon; d’ —, per —, po nagonu, nagonski. istituire (istituisco, -sci), v. a. (fondare) osnovati. osnivati, uve-sti, utemeljiti. podignuti; (destinare) postaviti, postavljati, od-redlti, namiestiti; — in un uffizio, postaviti u sluzbu; — una fèsta, odrediti sveCanost; — un confronto, porediti, uporedivati, sravniti, sravnjivati: — un curatore, Imenovati skrbnika; (leg.)