oceanico — 657 — oftensione icèanico (-ci), ag. (lett.) oceanski; (simile all’ ocèano) oceanijski, iz Oceaniie ocèano e (poèt.) oceano, m. ocean; oceansko more; (fig.) bezmjer- nost. eanografia, f. oceanografija. ceanogràfico (-ci), ag. oceano-grafski. òcra, f. (min.) okra (vrsta ilovaie), •oulare, ag. ofni; testimonio —, oievidac. Il m. oCno staklo, oku-lar (u dogledu). ocularmente, av. na ocigled, vid-no, naocigledce, naoÈice. oculatamente, av. ofevidno; pai-ljivo, obazrivo. oculatezza, f. obazrivost, oprez-nost, paznja, paìiljivost, smotre-nost. oculato, ag. obazriv, oprezan, smo-tren, pazliiv. oculista (-sti), m. oCnl lijefnik (liekar). oculìstica (-che), f. nauka o oCi-ma, okulistika, oftalmologi ia (dio kirurgije koji se bavi oSi-ma). oculìstico (-ci), ag. okoslovni, oku-'istiCki. od, cong. (lett.) ili. odalisca (-che), f. odaliska (robinia u carskom haremu, harem-ska iena). «de, f, oda. odèo, m. (stor.) odèon, odéum (ma- lo kazaligte za glazbu kod Grkà, koie su zatim uveli i Rimljani). odiàbile, ag. mrzak, zasluzan mrz- nje. odiare (òdio, òdi), v. a. mrziti na. Sinòn.: aborrire, detestare, esecrare, abominare, avversare, odiatore, to. (=trice, f.) mrzitelj. odièrnamente, av. dan danas, u ovo doba. odièrno, ag. danagnji; sadasnji. odinico (-ci;, ag. odinski (prvi bog u skandinavskoj mitologiji); -» carmi, pjesme u pocast Odina. odio (-di, -di e -dii), m. mrinja, mrzost; aver in —, mrziti na, mrinju cutiti proti; pièno d’ —, pun mrznje. odiosamente, av. gnusno, odvrat-no; mrsko. odiosità, j. omrzitost, mrzost, mrs-kost, odioznost; gnusnost. odioso, ag. mrzak; gnusan, grozan, odvratan; vrlo neprijatan; divenir —, omrznuti. 42 Androvié: Talijansko-hrvatski rjeSnik odissèa, f. odiseja, Odisejada (Ho-merov junaiki epos); (fig.) priie o iudnovatim dogadajima; (fam.) lutanje, putovanje, niz Cudno-vatih dogadaja. odòmetro, to. putomjer (sprava), odontalgia, f. (pat.) zubobolja. odontàlgico (-ci), ag. (med.) lijek protiv zubobolje. odontoiatria, f. dio lijefniStva, ko-je se bavi zubima. odontologia, f. zubarstvo. odoràbile, ag. (p. u.) koji se moze mirisati. odoracchiare (odoràcchio, -chi), v. n. (p. u.) mirisati po malo, odoramento, to. miris; vonj. odorante, ag. V. odorìfero, odorare (odoro), v. a. omirisati, onjuSiti, nanjusiti. osjetiti miris, namirisati; (fiutare de’ cani) njuàiti, njuàkati; (volg.) ispus-tati miris, mirisati. || v. n. (spàrgere odore) mirisati, rasprostra-nìti miris; (sovamente) mirom mirisati. || Sinòn.: annusare, fiutare, olezzare, olire, odorativo, ag. (p. u.) mirisan. odorato, ag. (lett.) miris; aver —, mirisati. Il to. jedno od osjetila: miris, odorazione, f. (lett.) mirisanje. odore, to. miris. miloduh; (puzza) zadah, zaudaranje, smrad; (fig.) dah (srece itd.) ; (fama) glas; (fig. indìzio) trag; èssere in buon — (di reputazione), biti na do-brom glasu; morire in — di santità, umrijeti kao svetac; acqua d’ —, mirisava voda; egli non è in — di santità presso di me, bai ga ne miriiSem mnogo. odorìfero e odoroso, ag. mirisav, mirisan. òffa, f. (lett.) okusak, pirovnica; dare, gettàr l’ —, podmititi, pod-mazati. offèlla, f. (pasta dolce) pìta. offèndere (offèndo; pass. rem. offesi), v. a. uvrijediti, vrijedati; (nel vivo) do iivca uvrijediti; — nell’ onore, dirati, dirnuti u postenje; — i sensi, neugodno se doimati. Il =ersi, v. r. zamje-riti, zamijerati; si offende facilmente, svaSta ga vrijeda. offendibile, ag. uvredljiv. offenditore, m. (*trice, f.) onaj, koji vrijeda, uvreditelj, uvredi-lac, napadai. offensione, f. (are.) uvreda; vrije-danje; (relig.) grijeh.