bassofondo — 104 - battàglia lato) biti u nepromijenljivom stanju; (mil.) far mano -a, uni-Stiti sve do mrve, okrenuti sve pod sablju; dal — in alto, odoz-do na vise; dall’ alto in —, od-ozgo na niìe. bassofondo, m. (mar.) pliSina, plitko. bassorilièvo, m. bareljef (ispup-6en vajarski rad na ravnoj po-vrSini). basta, f. prevoj (na haljini da postane kraéa). basta, av. dosta, dovoljno, prilii-no: basta!, dosta!; (oop.) — così!, eh! marimja!, dosta s timi bastante ag. dovoljan, dostatan, kadar; esser —, dostajati. bastantemente, av. dovoljno, do-statno. bastardo, ag. laìian, neistinit; me-leski; pomijeSan; odrodan, odro-den; izrod; vanbrafan. Il m. ko-pile, kopilan; kopiliea; vanbrai-no dijete; melez (zivotinja oko-éena kriianjem pasmine); lettere -e. pismena izmedu okrugle i engleske forme, bastardume, m. kopilsko pleme, kopilad. bastare, v. n. dostati, dostajati. dosta ili dovoljno biti; (durare) doteéi, trajati: il pane basterà ver un mese, bit ée kruha (hlje-ba) sve do mjesec dana: non mi basta V animo, ne usudujem se, nemamsrca; se vi basta l’ animo, ako se usudujete, ako imate srca; — a sé stesso, samom sebi dostajati; basta!, dosta!, dovoljno je! bastévole, ag. V. bastante, bastevolmente, av. V. bastantemente, bastia, f. V. bastita. bastimento, m. lada, brod; — a grande cabotaggio, lada velike obalne plovidbe; —■ a lungo corso, lada velike plovidbe; — a piccolo cabotaggio, lada male obalne plovidbe; — mercantile, trgovaika lada; — da trasporto, teretna lada; — da guerra, rat-na lada; — a vela, jedrenjaéa, lada na jedra; — corsaro, lada za gusarenje, gusarska lada; —a vapore, parobrod, parna lada. bastionare (bastiono), v. a. (mil.) utvrditi bedemima bastione, m. (mil.) bastion, bastija, bedem. bastita, f. braniSte, tvrdava; utvr-den drzavni zatvor. basto, m. samar, fivelje; (fig.) te-ret, tegoba, tesina; metter il — a, osamariti, metnuti samar; (fig.) da — e da sella, dobar za svaki posao. bastonare (bastono), v. a. biti, ba-tinati, toljagati, lupati; izlupati, izmlatiti, izdevetati; (fig.) pro-davatl uz malu cijenu; — di santa ragione, isprebijati na mrtvo ime. bastonata, f. udarac Stapom; menar -e da òrbi, zestoko istuéi; bastonate, batine. bastonatura, f. batinanje; batine. bastoncèllo, m. palifica, Stapié, Stapak. bastoncino, m. V. bastoncèllo; (artisl.) Sipka od puSke; (de’ tessitori) erta, pruea. razdjeliak; a bastoncini (di stòffe), prusast. bastone, m. gtap: palica; batina; trska: (da passèeeio) §tar>; (asta di bandièra) koplje: (di carta murale) Stao oko koga se uvi-jaju eeoerafske karte: Stao (na geosrafskim zidnim kartama); (fig.) potpora. potpor. potporanj; — nodoso, kiiafa. éula; sei il — della mia vecchiaia, ti si potpora moioj starosti; (pop.) — di Giacòbbe, grabulje. grablje; era-bulia (za zgrtanie novaca); (fig.) metter bastoni tra le ròte, sta-viti stapove medju toèkove: finiti smetnje. stavljati prepreke. batàcchio (-chi), e più com. batacchio, m. sliiepafki §tap; (della campanai klepac, zveéak. batista, f. tanko platno, batist. batòsta, f. prepirka, svada; (percosse) poklepci; velik udarac u zdravlju ili u interesima; ci fu una —, izlupali su se, bilo je poklepaka; ho superato una bella —, jedva sam se iskoprcao. battàglia, /. bitka, boj; (zuffa) tuéa; borba prsa o prsa; (trasl.) gomila; — navale, pomorska bitka, bitka na moru; gettarsi nel folto della battaglia (zuffa), jurnuti, juriSati u najguscu gomilu; campo di —, bojiSte, bojno polje; dar —, po-biti se, potuci se; vincer la —, pobijediti; — campale, glavna