lunetta — 557 — luogo ponedjeljkom, u Sveti Ponedje-ljak. lunetta, f. (archlt.) prozoréié na svodu, (prostor izmedu jednog i drugoga kamena, na kojemu su pragovi svoda); (di legno) vrat-nica, krilo; (fort.) mali polumje-sec; prozor nalik na polumjesec; (eccl.) srpac (dio pokaznice, u kojoj je hostija); (di botte) duga u dnu baCve. lunga, f. (stecca, al biliardo) tak; (il suonare) zvonjenje na dugo; (de’ falconieri) kajiS, remen za vezivanje sokolova (u lovu); (fam.) saperla —, mnogo znati o neèem, dobro poznavati neSto; saperla più — d’ un altro, znati sve pojedinosti netega; farla —, govoriti u nedogled, beskonaé-no; di gran —, mnogo, izdaSno, u velike; alla —, daleko, na dugo; egli la sa —, to je previjana mugica; l’affare va per le lunghe, posao se prevei rasteie. lungàggine, f. otezanje, razvlaàe-nje. ungagnaia (pop.) e lungagnata, f. dosadno govorenje, bulaznjenje, zvonjenje na dugo. 'lungamente, av. dugo, zadugo; davno, odavno. ungarnata, f. (a Firenze, Pisa, fam.) Setnja uzdui Arne, na oba-lama Arne. ¡unge, av. (poèt.) daleko. lungheria, f. (p. u.) V. lungàggine. >unghesso, prep. (are.) uz (coll’ acc.); uzdui (col gen.); — il mare, uz more, lunghetto, ag. dim. podugaCak, po-duii, malo duii. lunghezza, f. duiina; (durata) tra-janje; (fig.) sporost, laganost; questo balcone ha una — di due metri, ovaj balkon je dug dva metra. lungissimamente, av. veoma dugo; (del tèmpo) veoma davno. lungi, av. daleko, nadaleko; (poèt.) da —, izdaleka, iz daljine. || prep. daleko od (col gen.); — da me, daleko od mene; r avversità, lungi dall’ èssere un ma-le..., nesreca, umjesto (daleko) da bude jedno zio___ lungimirante, ag. (lett.) dalekovi-dan. lungo (-ohi, -ghe), ag. dalek; dug, dugacak; dugotrajan; spor, la-gan; dosadan; vino —, razvod-njeno vino; brodo —, tanka ju-ha; una persona -a e magra, dugajlija, dugonja; una sìllaba -a, dug slog; cadde — disteso, pade, koliko je dug i Sirok; andare, tirare in —, obiéi, odugo-vlaòiti; (fig.) ha la lingua -a. ima dug, opak jezik; giubba -a. frak; in — e in largo, u duiini i Sirini, uzdui i poprijeko; non vivrà a —, ne ée iivjeti dugo vremena; a — andare, malo po malo; passò — tempo finché ..., proSlo je vremena dok ..a —, opSirno, do sitnice. lungo, m. duiina; dugo trajanje; (fam.) sporost, laganost; traversò il giardino per —, obiSao je baSCu (vrt) uzdui i poprijeko; (mar.) —■ corso, daleka plovld-ba. || prep. uz (coll’ acc.); uzdui (col gen.); —il muro, uzdui zida. lungotévere, m. (a Roma) tiberska obala. lungoveggènte, ag. (lett.) koji daleko vidi; dalekovidan. luogo (-ghi), m. (in generale) mje-sto; prostor; (speciale) mjesto stanovanja; (località) mjesto; (posto) mjesto; trg, triiSte; (parte di paesàggio) poloiaj (mjesta za pogled); (àrea) prazno zem- 1 jiSte za zidanje zgrada; mjesto, gdje je nekad bila zgrada; (di libro) mjesto u knjizi; (terreno) majur, pod zakup uzeto mjesto, poljsko dobro; (comune) zahod, nuinik; (pubblico) javno mjesto; (sicuro) pouzdano mjesto, (fig.) zatvor; (santo) crkva; (còmodo) prohod, skrovito mjesto; (pio) zavod javne dobrotvornosti ; (elettorale) biraliSte; (rett.) luoghi comuni, opée poznate ideje stva-ri, otreane fraze; — d’ abitazione, prebivaliste; — d’ adempimento, mjesto ispunjivanja; — d’ approdo, pristaniSte; — di caricazione, tovariSte, ukrcaliSte; — di cura, ljeSiliSte; — di destinazione, mjesto odredenja, opre-djeliSte, odredigte, namjeniàte; — di dimora, bora viste; — di domicilio, prebivaliSte; — di nascita, mjesto rodenja, rodno mjesto; — di partenza, mjesto odlaska; — di pena, kaznionica;