lavata — 533 — lazzarista qd., natrljati uSi nekome; — colla spugna, izbrisati spuzvom, sunderom; (fig.) — il capo al-l’ àsino, uzalud se truditi; — un ingiùria nel sangue, oprati uvre-du u krvi; — un disegno, tuSi-rati, osjenCiti crtei; — i colori, razblaziti boje; (prov.) una mano lava l’ altra, ruka ruku pere; (prov.) a lavare il capo all’ àsino si pèrde il ranno e il sapone, peruéi glavu magarcu (crn-cu) gubi se vrijeme i trosi se sapun. || -arsi, v. r. prati se, oprati se; umivati se; umiti se; — la bocca di uno, ogovarati, klevetati, crniti; — la fàccia, umiti se; — le mani di una cosa, oprati si ruke, skidati sa se-be odgovornost. lavata, f. pranje; ispiranje; (fig.) — di capo, ukor; dare una —, osapunati koga. lavativo, m. pranje, ispiranje, u-Strcaj, klistir; (fig. camòrro, di persona) boleSljiva osoba; (acquisto senza valore) rdava, prosta roba. lavato, ag. pran, opran; bianco come un panno —, preblijed, bi-jel kao krpa (zbog straha). lavatoio (-oi), m. javna praonica; umivaonica; (banco su cui si lava) klupa za pranje. lavatura, f. pranje; ispiranje; (del capo col sapone) pranje ¿lave, izmivanje (sapunjafom vodom itd.); (il lìquido dove s’ è lavato) oomije, oplaiine, spirine, ispirine, laveria, f. ispiranje rude, lavoràbile, ag. koji moie raditi, izraditi, naèiniti; (di terreno) za oranje; terreno —, orna zemlja ornica. lavoracchiare (lavoràcchio, -chi), v. n. pomalo raditi, lavorante, m. radnik, poslenik; — di miniera, rudar. lavorare (lavoro), v. n. raditi, po-slovati, djelati; (faticosamente, sgobbando) vrlo revnosno raditi; (con diligenza) prionuti za po-sao; (di macchina) izradivati, izraditi; — a, raditi na neàemu, truditi se. |l v. a. raditi, praviti, naiiniti; (a màcchina) preradi-vati. preraditi; (metalli, monete) kovati; (la tèrra) obradivati, telati; (arando) orati; (di ricami) òipke plesli; (di stòffe) rukotvo-riti; (fabbricare) zidati; — sot- V acqua, snovati, o zlu raditi, misliti. lavorativo, ag. (di terreno) obra-div, za oranje; (bur.) giorni -i, radni dani. lavorato, p. p. e ag. raden, izra-den; (di metalli) preraden; (di ricami) pleten, ispleten; (a macchina) izraden; (di stòffe) ruko-tvoren; (di terra) obraden; (fig.) iskicen, okicen. || m. (agr.) oranje, kopanje, okopavanje, preo-ravanje; fòco —, krijes. lavoratore, m. (=trice, f.) radnik, poslenik; zemljoradnik. lavoratorio (-òri), m. radionica, lavoratura, f. (agr.) oranje, preo-ravanje, kopanje, prekopavanje; rad, izrada ruke. lavorazione, f. rad, izrada; forma, kroj, naiin izrade; (agr.) rad, obrada, oranje, preoravanje, kopanje, prekopavanje, ribanje, obradivanje zemlje; ratarstvo, zemljoradnja; (a macchina) izra-divanje. preradivanje. lavoricchiare (lavoricchio, -chi), v. n. malo raditi, lavorio (-H), m. neprestani rad. lavoro, m. posao, rad; djelo; rad-nja; — a cottimo, radnja na po-godbu; — di adattamento, radnja priredenja; — di nottetempo, noéna radnja; — di pubblica utilità, radnja javne koristi; — pesante, rabota; — meccanico, rukotvor; — di campagna, polj-ski rad; — forzato, robija; — d'intaglio, rezbina; giorno di —, rabotni, radni dan, rabotnik; — mercenàrio, radnja za plaéu; — preliminare, prethodna radnja; — preparatorio, pripravna radnja; — pubblico, javna radnja; casa di — forzoso, robijaSnica; sospensione di —, obustava rad-nje; legname da —, lijes; amante di —, radiSa; ministro dei -i pubblici, ministar gradevinà; — gratuito, kuluk; béstia da —, to-varna zivotinja, zivotinja za te-ret; sala di — (per ragazze), radionica; méttersi al —, dati se na posao. lavorucchiare (lavorucchio, -chi), v. n. pomalo raditi, lazzaretto, m. V. lazzeretto, lazzarista (-sii), m. (mònaco) laza-