incallimento
— 454 —
incantésimo
incallimento, m. tvrdoca; oévr-slost; zadebljalost, zuljevitost (koze); (med.) divlje meso (na ranama); (fig.) okorjelost, neo-sjetljivost, otupjelost.
Incallire (incallisco, -sci), v. n. stvrdnuti, stvrdnjavati, otvrdnu-ti, ojaéati; ocvrstiti; ozuljiti se, nazuljiti se (koza); (fig.) éiniti neosjetljivim, neokorjelim; oévr-snuti. navuéi na se tegobe, postati neosjetljiv; — nel vizio, otvrdnuti u opaéini; — nella coscienza, biti kosmate duse. incallito, ag. zuljevit; (anat.) tvrd. incalorimento, m. grijanje, zagri-javanje; upaljenost (zita, bras-na); (fig.) razdraienje. incalorire (incalorisco, -sci), v. a. zagrijati, ugrijati; — il sangue, la bile, le orecchie a qd., na-ljutiti, razdraziti, raspaliti nekoga. Il =irsi, v. r. ugrijati se, zagrijati se, uiestiti se, razestiti se; la dìsputa s’incaloriva, rasprava se rasplamtjela. incalvare (incallisco,-sci), v. n. oce-laviti; posijedjeti. incalz=are, v. a. tjerati, juriti, oku-piti (nekoga); (fig.) poticati na;
 —	vivamente uno, nekoga do-bro pritegnuti; il tèmpo incalza, vrijeme hiti. I| sarsi, v. r. iéi jedno za drugim; pribliiavati se, nastavljati se. incalzo, m. (a. e m.) pojaéanje, pomoé.
incameramento, m. V. incamera-zione.
incamerazione, f. zapljena, inka-meriranje. incamerare (incamero), v. a. za-plijeniti, inkamerirati. incamminsare, v. a. uputiti, upu-éivati, uvesti, zametnuti; gióvani bène incamminati, mladi-éi na dobru putu; — una lite, zametnuti, povesti parnicu; — le trattative, zametnuti prego-vore; dove t’ incammini?, kuda?
  Il	=arsi, v. r. uputiti se, poéi, iéi, napredovati. incamuff=are, v. a. (lett.) prerusi-ti, prerusavati, preobuci; (fig.) prikrivati, kriti, zatajiti. || sarsi, v. r. preruSiti se, preobuéi se. incanaglisare (incanàglio, -gli), v. a. pomijesati s nevaljalcima, nitkovima, pronevaljaliti, po-
  kvariti. I| sarsi, v. r. pokvariti se, pronevaljaliti se; druziti se s nevaljalcima. incanaglire (incanaglisco, -sci), v.
  n. V. incanagliarsi, incanalamento, m. navracanje vo-de; kanalizacija, kanaliziranje, prokopavanje; (fig.) putovanje, napredovanje ka cilju. incanalare (incanalo), v. a. kana-lisati, graditi kanale; navratiti, navraéati. dovesti vodu; (fig.) uputiti, poói, ici; che si può —, koji se moie kanalizirati; — un affare, uputiti posao; persiane incanalate nel muro, pokretne roletne rebrenice u zidu. incanalatura, f. (di acque) kanalizacija, kanaliziranje, prokopavanje; (d’ impòste) ilijeb; kulisa, pokretni zid u pozoriStu. incancellàbile, ag. koji se ne moie izbrisati; neizbriSljiv, neiz-gladljiv.
incancherire (incancherisco, -sci), v. n. dati se na zio (rana), incancrenire (incancrenisco, -sci), v. n. postati otrovan; tre incan-chrenite, stare zavade, stari ra-Cuni.
incandescènte, ag. zazaren, usijan;
  (fig.) raspaljen. incandescènza, f. zaiarenost, usi-janost: (fig.) raspaijenost. incandidire (incandidisco, -sci), v.
  v. bijeliti. Il v. n. pobijeljeti. incannare, v. a. (a. e m.) sukati, naviti, namotati na cijev, na mosur; (botti) naéeti baévu, na-taknuti slavinu na baévu. incannatura, f. sukanje, motanje prede.
incantare, v. a. metnuti na drai-bu, drazbovati. incantsare, v. a. opéiniti, omadi-jati; oéarati, ocaravati; zanositi, zanijeti; opéiniti; rimanér incantato, biti oéaran; bòsco incantato, oéarana suma, boravi-ste vilà. || sarsi, v. r. zaéuditi se, zadiviti se, zabezeknuti se, ubezeknuti se. incantatore, m. (strice, f.) iarob-nik, vraéar, vilenik. incantésimo, m. Sarovnistvo, vile-niétvo; opcinjavanje, oéarava-nje, oéaranost, opéinjenost; éar, divota, milota.