indo — 470 — indovuto naest godinà); (da indire) ras-pis, odredenje. indo, ag. (poèt.) indijski. || m. Indijac. indòcile, ag. (di persona) neposlu-san, nepokoran; uporan, jogu-nast; nepriljezan, nemarljiv; (di animale) neukrotiv; bijesan. indocilire (indocilisco, -sci), v.a. (di persona) ukrotiti; (di bestie) upitomiti, pripitomiti. indocilità, f. nepriljeznost, nemar-Ijivost; nepovodljivost; upor-nost; neposluSnost, nepokornost. indòcilmente, av. nemarljivo. ne-priljezno; neposluSno, nepo-korno. indoeuropèo, ag. indoeuropski. indolcire (indolcisco, -sci), v. a. zasladiti, osladiti, zaseceriti. ìndole, f. (p.u. al pi.) cud, narav; (inclinazione) sklonost, nagnu-ce; (proprietà) svojstvo; orocesso d’ — politica, (sudbeni) pre-tres politifke naravi; l’ -- della lìngua italiana, moó, genij tali-janskoga jezika. indolènte, ag. nemaran, nehajan; ravnodusan; (pat.) neosjetljiv. || m. nebriga, nemaran Covjek. indolènza, f. nemarnost, nehaj-nost, nemar; ravnodusnost; (pat.) neosjetljivost. indolenzimento, m. e indolitura, f. lomnost, bolesna iznurenost; (delle membra) ukoienost; (del cavallo) ukocenost, uzetost u nogama. indolenzire e indolire (indolenzisco, -sci), v. n. (delle membra) protrnuti, obamrijeti. || v. a. biti bolan; biti te§ko zalostan, ucviljen. indolenzito, ag. (delle membra) ukocenost, uzetost. indomàbile, ag. neukrotiv, jogunast. indomani, m. (p. u.) sutradan. indomato, ag. neukrocen, nesavla-dan; pomaman; divlji; nepoko-ren, nepotiinjen. indòmito, ag. (lett.) neukroéen; pomaman, bijesan; (fig.) divlji. indomo, ag. (are.). V. indòmito, indoramento, m. e indoratura, f. pozlata, pozlaóenje; razmuóeno Zumance za pomazivanje kolaia (slatkiSa). indorare (indòro), v. a. pozlatiti, pozlaéivati; premazati kolac sa iumancetom; (fig). — la pìllola, zasladiti pilulu, uiiniti da se lijepim rijeÈima primi neSto neprijatno. indoratore, m. (=trice, f.) pozlatar. indorment=arc (indormento), v. a. uspavati. uspavljivati. I! sarsi, v. r. zaspati, usnuti; (di molti) pospati; — un dopo V altro, po-zaspati. indormentimento, m. ukoéenost, utrnulost, obamrlost. indormentsire (indormentisco, -sci), v. a. ukoiiti, uganuti; umrtviti, ufiiniti neosjetljivim; (fig.) 11-jeniti; olijeniti. || =irsi, v. r. utr-nuti, ukoéiti se, obamrijeti. indossamento, m. (camb.) V. giro, indossante, ag. camb. V. girante, indossare, v. r. metnuti na leda, navuéi, obuéi, oblaSiti; (fig.) opteretiti nekoga neiim, nametnuti nekome nes>to; primiti od-govornost za; (camb.) potpisati mjenicu na poledici. indòsso, av. (sul dosso) na sebi; (presso di sè) pri sebi, sobom, kod sebe. indòtto, ag. neuÈen, neuk. indotto, p. p. d’ indurre, negovoren. indovinàbile, ag. koji se ne moie pogoditi, odgonetati; neodgo-netljiv. indovinagrillo e indovinalagrillo, m. (fam.) odgonetaj; pogodi, ako moieS. indovinamento, m. gatanje, gone-tanje indovinare (indovino), v. a. pred-skazati, predskazivati sudbinu, gatati, gonetati, vraCati; ugo-netnuti, odgonetati; (presagire) proreéi, proricati : slutiti na; pogoditi, pogadati; pi^-zrijeti, prozirati. indovinatore, m. (strice, /.) e indovino, m. (.-na, /.) vrai, poga-dai, gatalap. indovinèllo, m. zagonetka, rebus; soluzione dell’ —, odgoneika; sciogliere V —. odgonetnuti; dare un —•, zagonetnuti; dare -i, gonetati; darsi degl’ -1, gonetati se. indovutamente, av. nepravilno, ne-pravedno. indovuto, ag. protivan pravilu, obiiaju; duznosti. razumu; (in senso trasl.) koji se ne duguje.