accertare — 11 — accettazione njenièkog stanja; — dello stato degli oneri, utvrdenje stanja te-reta; petizione d’ —, tuiba zbog utvrdenja. accert=are (accòrto), v. a. (affermare) tvrditi, ustvrditi, pod isti-nu kazati; (un fallo) utvrditi, utvrdivati, ustanovlti. konstato-vati; (una persona) uvjeriti, uvje-ravati. Il =arsi, v. r. uvjeriti se, osvjedoiiti se. acceso, p. p. di accèndere, uzgan, gorué. Il ag. vatren, zestok: iar-ki, jarki, usijan; (di colore) sja-jan, tiv, (pitt.) zarka boja; (fig.) razdrazen, draien, razjaren, ljut (od sribe, od revnosti); debito—, dug neplacen; crediti -i, vjere-sije koje se traze. accessìbile, ag. pristupan, prlstu-pafan; luogo —. pristupno mje-sto: uomo —. pristupafan Co-vjek; eoli è facilmente —, sva-tko moie k njemu. accessibilità, f. pristupnost, pristu-pafnost. accessione, f. pristup; (accrescim.) prirast, priraStaj. umnoiak; — artificiale, umjetni prirast: — d'animali, pripaSa. prirast blaga; — di frutti, prirast od plodova; — mista, mjeSoviti prirast; — naturale, prirodni prirast; — per alluvione, prirast naplavom, na-plovina; — per distaccamento di terreno, prirast otkinucem zemlje; acquisto della proprietà per —, tefenje vlasniStva pri-rastom: diritto d’ —, pravo na prirast. accessista, m. (leg.) akcesista, fe-kaonik; (imp. mil.) — delle sussistenze, akcesista vojne op-skrbe. accèsit, m. (lat.) pohvalnica (uSe-niku). accèsso, m. (l’accèdere) pristup(ak): (àdito) ulaz, pristup; chiudere ogni —, sve ulaze zatvoriti. za-tvarati, zaprijeti; svako pristu-piSte zakr£iti, zakriivati: impedire V — (a qd.), zaprijeCiti (ko-mu) pristup; di facile —, blag, prijazan (iovjek); — di febbre, nastup groznice. accessòrio (-òri), m. nuzgredica, poboCna stvar, sporedna stvar; accessòri di legge, uzgredne pri-stojbine, uzgredice, priloije, po- viSica duga. || ag. nuzgredan, sporedan, poredan; pripadajuéi; cosa -a, nuzgredica, malenkost; argomenti accessòri (secondari) sporedni razlozi, circostanza -a, nuzgredna okolnost; condizione -a, nuzgredni uvjet; contestazione -a, nuzgredni prijepor; occupazione -a, nuzgredni posao, po-redno zanimanje; questione -a, nuzgredno pitanje. accetta, f. sjekira; bradva; fatto coll’ —, uCinjen na vraiju, po-put zmije; darsi 1’ — sui piedi, otkriti igru, kazati Sto se mi-sli; dati 5ibe da te iSibaju. accettàbile, ag. prihvatljiv; pri-hvatan; Sto se moie primi ti; na Sto se moze pristati. accettabilità, f. prihvatljivost. accettante, to. e f. (camb.) prima-lac, prihvatnik, akceptant; — e consegnante, primalac i preda-valac; (camb.) — per onore della firma pofasnik, poCastan prihvatnik. accettare (accètto), v. a. primiti, primati, prihvatiti, prihvaéati. uzeti na se: (acconsentire) prì-stati, pristajati na Sto; (in un instituto o corporazione) primiti, upisatl, upisivati u dru-Stvo; — l’èredità (adire), prihvatiti, primiti nasljedstvo; — la lite, upustiti se u pravdu, u parnicu; — una cambiale per onore di firma, prihvatiti mje-nicu radi pocasti, poSastiti mje-nicu; — una proposta, prihvatiti, usvojiti, primiti predlog. Il Si-nòn.: amméttere, prèndere, gradire, aggradire, assùmere, approvare, ricévere, accògliere. accettata, m. udar(ac), zasjek sje-kirom. accettazione, f. prihvat, prijam, primanje; (in un istituto, corpo-razione, ecc.) primanje; (camb.) — condizionata, uvjetan prihvat; — di eredità, prihvat, primanje nasljedstva; — di doni, primanje mita; — di una cambiale, prihvat mjenice;— nel nesso comunale, primanje u opéinsku sve-zu; (camb.) —• particolare, prihvat; (camb.) — per onore di firma, poiastan prihvat; (camb.) — pura, bezuvjetan prihvat; condizione d’ — (d’ ammissione),