distóreere — 296 — ditale nuti se; okrenuti se na drugu stranu. distóreere, v. a. e v. n. pron. V. stòrcere, distornare, v. a. V. stornare, distrarre (come trarre), v. a. odvo-jiti se; odvratiti se; razgaliti se, razonoditi se, zabaviti se. distrattamente, av. rasijano; ne-pailjivo. distratto, ag. rasijan, rastrojen; nepailjiv. distrazione, f. rastrojenost, rastre-Senost; (di somme) uzimanie no-vaca u naprijed; zabava, razo-nodenje; (med.) iskrivljenost, unakazenost. distretto, m. (bur.) kotar, srez; (di confine) krajina, pograniini srez; (di controllo) kontrolni srez; (di leva) srez novaéenja; (elettorale) izbomi srez; (giudiziale) sudski srez; (politico) politifki srez; (scolastico) Skolski srez; (steu-rale) porezni srez. distrettuale, ag. kotarski, sreski. distribuire (distribuisco, -isci, -iamo; perf. distribuii), v. a. raz-dijeliti, razdati, podijeliti; ras-podijeliti, razmjestiti; dijeliti; (tip.) razlagati, razioniti, vratiti slova u sanduk; razrediti, raz-redivati. distributore, m. (=trice, f.) razda-va6, razdijelilac. distribuzione, j. razdioba, dijelje-nie, razdavanje; raspored (stana); raznoSenje (pisama); (tip.) razlagan.ie, vraéanje slova; (milj znak za dijeljenje (hrane, sijena). distrigare, v. a. (lett.) V. strigare, sbrigare. distrùggere (come strùggere), v. a. rubiti, srusiti, razrusitj, poru-Siti, razoriti; istrijebiti, iskori-jeniti. Il sersi, v. r. poniStitì se, sasvim se poniziti. distruggibile, ag. koji razorava, razrusava. distruttivo, ag. ruàilaòki, razoran. distruttore, m. (strice, f.) razrusi-lac; opustosilac. distruzione, f. ruSenje, razorava-nje, unistenje. disturbare, t>. a. poremetiti, remetili; uznemirivati; smetati; dosadivati; — la pace, naruSitì, poremetiti mir. Il sarsi, v. r. poremetiti se, pobrkati se; uz-nemiriti se; dati si truda, muke. disturbo, m. uznemirivanje, sme-tanje (u poslu); poremeèenost poremeéaj; (malore) napad; ve-lika boi; prendersi il —, dati si truda. disubbidiènte e disobbediènte, ag. neposluSan, nepokoran. disubbidiènza, f. nepokornost, ne-posluSnost, neposluh. disubbidire e disobbedire (come ubbidire), v. a. e v. n. neposlu-§an biti, ne posluSati, ne slu-Sati nekoga; (contravvenire) pre-krSiti, prestupiti, ogrijeSiti se o; — ad un ordine, ne pokoriti se zapovijedi. disublimare, v. a. LEO. liSiti uz-viSenoga. disuguaglianza, f. nejednakost, nera vnost; nepravilnost. disuguagliare (disuguaglio, -agli), v. a. ufiniti nejednakim, nerav-nim. nepravilnim disuguale, ag. nejednak; neravan; nepravilan; (di terreno) neravan, breZuljkast. disumano, ag. okrutan, nemio, ne-foviefan. disumare (disumo), v. a. (lett.) is-kopati. iskopavati. disumazione, f. (med. e leg.) isko-pavanje mrtvaca. disunione, f. rastavljanje, razje-dinjenje. disunire (come unire), v. a. ra-staviti, razdvojiti, razjediniti: (fig.) pociiepati, dovesti u ne-slogu. I! sirsi, v. r. rastaviti se, razdvojiti se. razjediniti se. disusare (disuso), v. a. ne upotreb-liavati viSe, prestati uporabom. disùtile, ag. nekoristan. beskori-stan. bez koristi; (di persona) nevaljao. disvelare (disvelo), v. a. otkriti, ot-krivati; prokazati (tajnu). disvèllere, v. a. (lett.) V. svèllere, disviare, v. a. (lett.) V. sviare disviluppsare (come sviluppare), v. a. razviti, razviiati; odviti. odviiati: (fig.) izloiiti. potanko razviti (misao). || sarsi, v. r. raz-vijati se, razviti se; raSiriti se. disvio r-ii), m. zalutalost, zablu-djelost, lutanje; (dei cliènti da una bottega) odbijanje, odvija-nie nekome muSterije. ditale, m. naprstak; (delle ricamatrici) naprstak (veziljski); (di-