fiutata
— 361 —
florilègio
  tati; (degli animali) njuSiti, na-njuSiti. fiutata, f. njuSak. fiuto, m. vonj. njuh; njuSenje; pseée osjetilo mirisa; osjetilo mirisa; (fig.) ostroumnost; (fam.) dobar nos; (indizio) trag. flaccidézza, f. mlitavost, slabost, mlohavost; istroSenost; uvehlost. flàccido, ag. mlitav. mek, mlohav: flagellamento, m. V. flagellazione.
  (snervato) istrosen; uvehli. flagellare (flagèllo), v. a. Sibati bifem, sibati knutom: bifievati. Sibati; (fig.) — i vizi, zigosati opafine. |! =arsi, v. r. Sibati se, mutiti se, disciplinirati se. flagellazione, f. biievanje; Sibanje. flagèllo, m. (strumento di tortura) bii; kandzija. korbai; (fig.) ve-lika nesreca (kao nozar, zemlio-tres, poplava); boija kazna; bi-ieda, naDast (o stvarima i oso-bama): (fam. moltitùdine) obilje. velika koliiina: a —, u velikoj koliiini, mnoStvo. sijaset. flagrante, ag. jasan, oiigledan. oievidan, oòit: koji se deSava nred oiima; delitto —, krivica, koja se iini pred onima koji je konstatiraju; colto in —, zate-ien na djelu. pri iinu. flàmine, m. (stòr.) rimski svece-nici dodijeljeni bilo kojemu bo-zanstvu.
flanèlla, f. flanela, flaner; vestito di —, odijelo od flanele. fiato, m. (med.) nadam, vjetrovl. flatuosità, f. (med.) nadimanje, vjetrovi.
  flautista (-sti), m. flavtar, svirai u flautu. flauto, m. flauta; a —, koso, ko-simice.
  flèbile, ag. (lett.) tuzan, zalosti-van. zalostan, zalovit: (fig.) koji se neprestano tuzi, 2ali, kuka. flebilmente, av. tuzno, zalovito, zalosno.
  flebite e flebìtide, f. (med.) upala ¿ila.
  flebotomia, f. (med.) puStanje krvi. flèmma, f. hladnokrvnost, hladno-ca, flegmaticnost; (med., umore) sluz, baia, ispljuvak; — del sangue, krvna surutka. flemmaticamente, av. hladnokrv-no, ravnodusno. flemmatico (-ci), ag. hladnokrvan,
  ravnoduSan, flegmatiian; (med.) limfatifian. flèmmóne e flèmone, m. (med.) poganac.
flessìbile, ag. gibak, vitak; (fig.)
  povodliiv. flessibilità, f. gipkost, vitkost; (fig.)
  povodljivost. flessione, f. (scient.) prigibanje; savijanje; (delle membra) savi-janje, previjanje, pregibanje; (gram.) skladanje. flessivo, ag. (scient.) gibak. vitak. flessore, m. (anat.) pregibai (mi-Sié).
flessuosità, f. (lett.) uvijenost, iz-vijenost; krivudavost; (di fiume, ecc.) vijuganje; (ad arco) obluc-nost, savijenost svoda flessuoso, ag. (lett.) izvijen, uvi-jen; krivudav; (di fiume) viju-gav; (ad arco) obluian, savijeni (svod, luk). flèttere (flètto), v. a. (lett.) savi-jati, saviti; sagnuti; ugnuti, uvi-ti, uvijati. flirtare, v. n. (neol.) udvarati se, aSikovati; il :—, udvaranje, aSi-kovanje.
flocco (-chi), m. (mar.) prednjs-trouglasto jedro, flok. flògosi, f. (med.) upala, zazeg. flora, f. (bot.) flora (sve biljke koje rastu u jednom kraju); flora (knjige u kojoj su opisane biljke); Flora (boginia cvijeca). florale, ag. cvijetni, koji pripada cvijecu; (antic.) cvjetne igre; (stor. rom.) le Florali, svetkovi-ne u iast boginje Flore, floreale, to. cvjetni mjesec (osmi-mjesec prve francuske republi-ke, od 2. travnja do 18. svibnja) floreria, f. skladiSte (u Vatikanu) papinskih crkvenih odijela i ukrasa. floricultora, f. cvjetarka. floricultore, to. cvjetar. floricultura, f. cvjetarstvo. floridezza e fionditi, f. snazno do-ba (iovjeka); blagostanje; svje-Zost, sjajnost; napredak, uspjeh; aver un viso di —, biti debeo, pucati od zdravlja flòrido, ag. (fiorènte) napredan odliian; koji ima izgleda da bu-de bogat (rudnik); (fig.) svjeZ, sjajan; (di stile) ukrasen. florilègio (-gi), to. (lett.) pjesma, iije se strofe pjevaju na razlii-