tramontanata — 1133 — trànsfuga ni vjetar; (regione di tramontana) sjever, nocaj; (stella) sje-vernjafca, sjeverna zvijezda; esposto alla —, sjeveru na udar-cu; pèrder la —, smésti se, (nel cammino) zabasati, zalutati; far prendere la —, izgubiti se, izgubiti glavu, zabuniti; a —, na sjeveru tramontanata, f. nevrijeme sa sje-vera. tramontano, m. (p. u.) sjeverac, sjeverni vjetar; (abitante) sje-vernjak. || ag. sjeverni. tramontare (tramonto), v. n. (di sole, luna, stelle) zaci, zapasti, poCinuti, zasjesti; zalaziti, zapa-dati; (fig.) isfiezavati, iSieznuti, nestati; il sole tramonta, sunce zalazi, sunce je na zahodu; dal lato del sole tramontato, suncu na zapadu. tramonto, m. (di sole ecc.) zapad, zahod; (fig.) izmak, zahod, opa-danje; sole al —, sunce na zapadu; (fig.) è al —, pri svrset-ku je. tramortimento, m. onesvjeiéenje, onesvjeSéenost, nesvjestica. tramortire (tramortisco, -sci), v. n. onesvijestiti se, pasti u ne-svijest. || u. a. ciniti da se iz-gubi svijest. tràmpali e tràmpani, mpl. (pop.) V. tràmpoli, trampellare (trampèllo), v. n. po-srtati, spoticati se, spotaknuti se. tràmpoli, mpl. Stuie, gigalje; (fig.) règgersi sui —, biti nestalan, oklijevati; montar sui —, po-gorditi se, popeti se. trampolare (tràmpolo), v. n. ho-diti na stulama, stakama. trampolino, m. trambulina, daska sa koje skakafi skacu (u kupa-liStima i si.), tramuta, f. (p. u.) V. tramutazione, tramutamento, m. mijenjanje, pre-tvorba, preinaka. tramutare (tramuto), v. a. (da un luogo un altro) premjestiti, pre-mjeStati; (vino) pretakati, pre-tofiiti; (trasformare) pretvoriti, pretvarati, preinafiiti. || »arsi, v. r. e v. n. premjestiti se, prese-liti se. Il v. n. (di lìquido in vaso) muckati se, hlemutati se. tramutazione, f. V. tramutamento, tramvia, f. tramvajska pruga. tramviàrio (-àri), ag. tramvajski. tranèllo, m. zamka, klopka, splet-ka; zasjeda; tèndere un —, nani jestiti zasjedu. tranghiottire (tranghiottisco, -sci), v. a. (lett.) gutati, progutati. trangosciare (trangòscio, -sci), v. n. biti na muci, u nevolji. trangugiare (trangugio, -gi), v. a. progutati, gutati; (avidamente) prozdrijeti, prozdirati; (divorare) ¿derati; — la bile, gutati jed, stisnuti zube, trpjeti uvrede; — — il dolore, pregorjeti boi; — la parola, nedoustiti rijec, pre-gristi jezik. trangugiatore, m. (=trice, f.) zde-ra, zderonja, prozdrljivac. tranne, prep. izuzevsi, izim, osim (col gen.); non c’ è nulla che non perdoniamo, — la stoltezza, sve opraStamo osim ludosti. tranquillamente, av. mirno, spo-kojno. tranquillità, f. mirnoca, spokoj-stvo; mir; (di mira) tisina; — pubblica, javni mir; perturbazione della —, rusenje javnoga mira, smetanje javnoga mira, tranquillizzare, v. a umiriti, smiriti. 1| =arsi, v. r. umiriti se, smiriti se. tranquillo, ag. miran, tih.spokojan. trans ... prep. (lat.) che vale al di là; usata come prefisso, transalpino, ag. zaalpijski, preko-alpijski, s one strane Alpa, transatlàntico (ci), ag. prekoocean-ski, prekomorski. || m. preko-oceanski brod (koji vr§i promet izmedu Europe i Amerike); -i, DUtnici na prekooceanskim bro-dovima. transattivo, ag. V. transazionale, transatto, p. p. di transìgere. transazionale, ag. koji se tice po-ravnanja; koji se tiÈe prometa, transazione, f. (leg.) poravnanje, izravnanje, nagodba; conchiùdere la —, uglaviti nagodbu, na-goditi se. transdanubiano, ag. prekodunav-ski, s one strane Dunava. trànseat, loc. lat. (indicante rassegnazione e condiscèndenza) neka bude!, neka prode! transenale, ag. prijelazan. trànsfuga (-ghi), m. (are.) prebjeg, prebjeglica.