acquartierare — 19 - acro acquartierare (acquartièro), v. a. t (mil.) ukonaciti, ukonacivati. acquata, /. kisa (radije jaka i kratka). j aquatèllo, e meno comun. acqua- I rèllo, m. razvodnjeno, vodno vino, vodnjika. acquàtico (-ci) e meno comun. aquàtile, ag. barovit, pun vode; (stor. nat.) vodeni (koji iivi i raste u vodi). acquatt=are (acquatto), V. a. kriti, sakriti, prikrivati, prikriti. || =arsi, v. r. sakriti se, kriti se; scucuriti se, zguriti se. acquavite, f. rakija; distillazione d’ —, peéenje rakije; spaccio d’ —, tocenje rakije; rendita d' —, al minuto, prodaja rakije, na malo. acquazzone, m. pljusak, plaha kisa; (fig. e fam.) gomila, sijaset (go-vora, odlikovanja). acquedotto, m. vodovod, kanal. àcqueo, ag. voden, vodenast, vod-njikast. acqerèlla, f. dim. kiSica, kisa, prsavica. acquerellare (acquerèllo), v. a. (pitt.) slikati u vodenoj boji. acquerellista (-sii), m. siikar koji slika vodenom bojom, akvarelist. acquerèllo, m. (pitt.) slikanje vodenom bojom; akvareia (slika ra-dena vodenom bojom); (vinèlia) tanko vino, acquerùgiola, f. kisa, sitna ¡tisica, prsavica. acquetare (acquèto), v. a. (poet.) ublaziti, umiriti, smiriti, susa», acquetta, /. vodica; V. acquerugiola, acquidotto, m. (p. u.) V. acquedotto. acquiescènza, /. e acquiescimento, m. pnstanak, odobrenje, privola. acquietamento, m. umirenje, ubla-zenje, stisanje. acquiet-are (acquièto), v. a. ubia-ziti, umiriti, smiriti, stisati; za-dovoljiti. || -arsi, v. r. umiriti se, stisati se, ublaziti se. acquirènte, m. kupac, nabavljac; muiterija. acquisire (acquisisco, -sci), v. a. steci, naoaviii, dobaviti; diritto acquisito, steceno pravo. V. acquistare, acquisitivo, ag. stecen, zasluzen, zadobiven; dobavan. acquisizione, f. nabavljanje, zado- bivanje, tecenje, nabava, dobav-ljanje; (cosa acquisita) steCe-vina, tekovina; modo d’ —, na-cin teienja; fare —, nàbaviti, kupiti. acquistare (acquisto), v. a. dobiti, doéi do neiega; nabaviti, nabav-ljati, dobaviti; steéi. sticati; po-stiéi, postizati; (comprare) kupiti, kupovati;— all’asta, kupiti na drazbi; — meriti, steéi zaslu-ge; —tempo, dobiti na vremenu; — credito, pribaviti vjeresije; — terreno, napredovati, osvajati^ osvojiti, obvladati, zavladati; -coi lavoro, zaraditi. || sarsi, v. r. steéi si; priskrbiti si; — la simpatia, zadobiti si simpatiju, postati simpatièan; — la stima, zasluziti si poStovanje, biti vrijedan po-Stovanja. Il Sinòn.: lucrare, profittare, ingrandire, acquisto, m. steéevina; (compera) kupnja. kupovina; (guadagno) dobitak; — del possesso, steéenje posjeda; prezzo d’ —, kupovna ci-jena; società d’—, tecevno, pri-vredno druStvo; titolo d’ —, te-éevni naslov; vecchio, nuovo e nuovissimo —, staro, novo 1 naj-novije teéenje; stara, nova i najnovija steéevina. V. acquisizione. acquitrino, m. barovito zemljiSte, mlake, baruStine, blatuèina, glib. acquitrinoso, ag. barovit, barski, koji zivi. raste po barama; gli-bovit, moévaran. acquolina, f. kièa prsavica. hladna sitna kisa; mi fa venir l’ — in bocca, éini da mi rastu zazubice. acquosità, f. vodnost, vodnoéa. acquoso, ag. voden, vodenast, vod-njikast. acre, ag. opor, koji pecka, ujeda (ojeda), okida, jedak; (di cibo) ljut, grk. rezak, trpak; (fig.) ostar, strog; parole -i, oStre, uje-dljive, prijeke rijeéi. acrèdine, f. oporost, trpkoéa, re-skoéa, jetkoéa; (fig.) ostrina, gor-éina. a credito, av. na vjeru, na poéek, na vjeresiju. acremente, av. oporo, oStro; jetko, resko, trpko. acrimònia, f. oporost, ostrina. gor-éina; kiselina. acro, m. (misura) jutro zemlje (40 ara).