sabato — 902 — sacerdòte sabato, e meno comun. sabbato, to. subota, — santo, velika su-bota: i! — santo, uoii Uskrsa; dan odmora (kod Jevrejà). sabatino, ag. subotnji. sabbione, to. (terra arenosa) pje-skulja, pjeskuSa. sabbionoso e sabbioso, ag. pjesko-vit. sabeismo, to. (stòr.) sabeizam (stara krscanska sekta). sabellianismo, to. (stòr. eccl)) nau-ka Sabellijeva, krivovjerca iz III. stoljeca. sabina e savina, f. (bot.) savina. sacca (-che), f. kesa; torba duga i Siroka; (bisaccia) dvojaCe, bisage, bisazi. ègbe; aver la —, biti bogat; a —, u izobilju; — a mano, ienska torbica; — da viàggio. ruina torba: — da pièdi, griialica za noge; far la —, spremiti se za Dut. saccapane, to. indecl. (mil.) torba za kruh. saccarificare (saccarifico, -chi), v. a. (scient.) pretvarati, pretvo-riti u Seéer. saccarina, f. (chim.) saharin. saccaroso, aa. (chìm.) Seéerni. saccata, f. koliko ne§ta stane u vreóu: (agr.) zemljiSte za vrecu sìemena. saccènte, aa. viest, iskusan, pame-tan; promeéuran; lukav: prpo-San, preuzetan: egli si dà arra di —, oravi se kao da sve razu-miie: far il —. Draviti se mudar. vie§t, sposoban. Il to. ioviek koji se oravi u6en. a u stvari ne zna ni§ta temeljito, mudrica, orooSa. saccenteria, f. uobraienost, tartina. mudraStvo, prposnost sarcheffffiamento, to. pljaikanje; haranie. saccheeeiarc (sacchéaaio. -gi). v. a. pljaSkati. opljaikati: harati, po-harati: (fig.) naciniti dar-mar, isnreturati. ispremetati. saccheggiatore, to. (=trice, f.) pljaf-ka§; harailija. sacchéggio (-gi), m. pljaìkanje; pliaika; grabez. sacchetto, m. dim. vrecica; torba (bankarska za novac). sacciuto, ag. (are. e pop.) V. saccènte. sacco (-chi) [sacca, fpl. spècie se pièni], m. vreca; (mil.) teleéak; (grande) maia; (da penitènza) haljina koja se nosila u znak pokore; (anat. e bot.) kesica; (di pelle) torba; (della tratta) sak; (pop.) zeludac, trbuh; méttere a —, porobiti, poharati; far pljaikati, harati; méttere in — uno, utjerati koga u rog, stje-rati koga u tikvu; svladati koga; dar a qd. il —, otpustiti nekoga; (fig.) èmpiere il—, nabokati se, najesti se; (fig.) votare il —, reci sve sto je na sreu, (triv.) isprazniti trbuh; un — di vino, pijanica; prendere (a qd.) la mano nel —, uhvatiti (nekoga) na djelu; uomo di — e di corda, razbojnik, zlikovac; viver con la tèsta nel —, zivjeti bez skrbi; far — (di ferite), gnojiti se; ho un — di còse da raccontare, imam sijaset stvari da ispripo-vijedam; parare o tenere il —, pomoci krasti; —bucato, prodrta vreca; comprare il gatto nel —, kupiti macku u vreci; se n’è tornato colle pive nel —, vra-tio se neobavljena posla, vratio se bez lova; a socchi, a sacca, u velikoj kolièini; (fam.) affare è nel —, stvar je svrsena; aver pieno il —. doci do grla (o ne-cemu); il fondo del —, tajna neiega, tajni motiv; (prov.) non dir quattro se tu non l’ hai nel —, ne valja praviti razanj prije nego se zec ne ubije; tanto è ladro chi ruba che chi tiène il —, jednako krade i onaj koji drzi vreéu kao i onaj koji u nju trpa (ukradene stvari). saccòccia (-ce), f. zep, dzép. spag. saccomannare, v. a. (lett.) V. saccheggiare. saccomanno, m. (lett.) V. sacchéggio. saccone, m. debela vreéa koja sì;, napunjena liScem ili slamom, drzi u krevetu. sacèllo, m. (lat.) kapela, bogo-molja. sacerdotale, ag. svecenicki, du-hovnièki. sacerdòte, to. svecenik, duhovnik; (gr.-or.) sveStenik. pop; -i, sve-censtvo; (gr.-or.) sveStenstvo; — ciirato, duSobriznik, duhovni pa-stir; (gr.-or.) dusostaratelj ; — regolare, redovnik, redovniiki sveéenìk; — secolare, svjetovni