fabbisogno — 335 — faccia nota game do; takoder se obi-Caje naglasiti za razliku od fa (3a p. s. ind. del ve.'bo fare). fabbisogno, m. trebovnik, potrep-Stina; (conto preventivo) pro-raéun, troskovnik. fàbbrica, f. (il fabbricare) grad-nja, gradenje; (edifizio), zgra-da, zdanje; (fabbricato) zdanje, gradevina; (fabbriceria) crkovi-narstvo; tutorstvo: (stabilimento industriale) tvornica; (di tabacchi) tvornica duhana; consenso di —, gradevni dopust; divieto di —, gradevna zabra-na; linea di —, gradevna erta; marca di —, znak, biljeg tvor-nice; materiale di —, grada, gradivo; operaio di —, tvorni-cki radnik; piano di —, gradevna osnova; prezzo di —, tvorniika cijena; (scherz.) per la — dell’ appetito, za hranu, za zivljenje. H Sinon.; fabbricato. costruzione, edifizio, casa, fabbricàbile, ag. koji se moze graditi. fabbricante, m. tvorniCar. fabbricare (fabbrico, -chi), v. a. graditi, sagraditi; (oggetti industriali), izradivati, preradivati, fabricirati; (moneta) kovati, sko-vati, iskovati; (paròle nuòve) skovati, izmisliti, praviti nove rijeCi; (produrre) tvoriti pro-izvoditi. fabbricato, m. gradevina; (edifizio) zgrada; (oggetto prodotto) tvorevina, proizvod, fabrikat. fabbricatore, m. gradilac; (di oggetti industriali) fabrikant, tvorniCar; (fig., di calùnnie, monete false, scàndali) kovaC, izmiSljaC, fabrikant (u losemu smislu); (di strumenti mus.) tvorniCar mu-ziCkih instrumenata, glazbalà. fabbricazione, f. proizvadanje, fa-briciranje, gradenje, pravljenje; falsificiranje; (fig.) izmisljanje (laznih vijesti). fabbriceria, f. (eccl.) crkovinar-stvo; tutorstvo. fabbrile, ag. kovaCki. fabbro, m. kovaC. fabrile, ag. V. fabbrile, fàbula, f. (lett.) basns; izmisljo-tina; fabula, predmet drame ili epa; servir di — a tutto il mondo, Ciji svaCiji predmet podsmi- jeha; lupus in —, kada bàne netko, o kojemu se je upravo govorilo. faccènda, j. posao; (operazione) radnja; è una — sèria, ozbiljan je posao; le -e (di casa), domaée gazdinstvo, kueni poslovi; avere, fare molte -e (di bottega), biti mnogo zaposlen; (fam.) èsser in -e, biti u poslu; Dottòr o Sèr Faccènda, spletkas. faccendare (¡accèndo), v. n. biti zaposlen; (fig.) spletkariti. faccendière, m. nadripisar; spletkas. faccendone, m. trCkaralo; zano-vetalo. faccetta, f. dim. malo lice; (di polièdro, gèmma) pljosan; (fam.) fare una —, Ciniti loSu figuru. faccettare (faccetto), v. a. uglaCati na pljosni (dragi kamen). facchinàggine, f. tezak, mucan posao. facchinata e facchineria, f. kina. muka; lupestvo, ugursuzluk. facchineggiare (facchinèggio, -gì), v. n. raditi kao nosaC, amalln, muCiti se, izdirati se, kosto-lomiti se. facchino, m. nosaC, amalin; (d’una impresa di traspòrti) raznosaC; (che scàrica barche, ecc.) radnik koji istovaruje; (uòmo triviale) ugursuz, hulja. fàccia (-ce), f. lice; obliCje; glava (na novcu); Celo, lice. proCelje; prednja strana; povrsina; — sinistra, los izgled; tu sèi senza —■, ti si bezoCan; bèlla —, ve-selo lice; ci vuole una bèlla ■— a sostener questo!, treba imati smjelosti, drskosti da se to brani!; —a—, licem u lice; a — fresca, a — tòsta, sa drskoScu; guardare in —, ostro posma-trati, mjeriti oCima; di —, prema (col dat.); di due -e, dvoliCan; a prima —, na prvi pogled; la — della tèrra, povrsina; — anteriore, prima — (di pàgina), recto, prva strana lista; gli ha detto il fatto suo in —, njegovo djelo predbacio mu je u lice; gli chiuse la pòrta in —, pod nos mu je zatvorio vrata; voltar —, uCiniti nagao, iznenadan obrat u miSljenju, si-stemu. |j Sinòn.: viso, aspètto,