pellegrina — 707 — pena kljukati se, prejesti se; curar la —-, brinuti se, starati se; non stava più nella —, biti pun ra-dosti, ponosa; (fam.) è -e e òssa, kost i koza; far accapponar la —, jeiiti se; salvar la —, izni-jeti 2ivu glavu; in —, s velikim dekolteom; far una nuova —, promijeniti se potpuno, promi-jeniti natin zivota, misljenja, itd.; (prov.) non bisogna vender la — dell’ orso prima d’ averlo preso, ne valja prodavati med-vedu kozu, a da prije ne uhva-timo medvjeda; simile a —, ko-zast; della —, koini; di —, ko-zan, od koze. pellegrina, f. (vestito) kratak zen-ski ogrtaè bez rukava; muski ogrtai bez rukava, pelerina. pellegrinàggio (-gi), m. e pellegrinazione, f. poklon, poklonstvo, hodocasce, putovanje u sveta mjesta; (di turchi) hadzìluk; sveto mjesto (kuda se ide na poklonjenje). pellegrinare (pellegrino), v. n. ho-docastiti, romariti, putovati u sveta mjesta. pellegrinità, f. (lett.) V. peregrinità. pellegrino, m. hodocasnik, romar, poklonik; hadzija. || ag. inoro-dan, strani, pellerossa (pi. pellirosse), m. ru-dokozac. pellicano, m. (uccèllo) gem, nesit; (strumento di dentista) starinska klijegta za vadenje kutnjaka. pellicceria, f. kozuharski, curcijski obrt, zanat; krzna, krznarska roba; krznarska, kozuharska tr-govina. pellìccia (-ce), f. bunda, kozuh, curak; krznom postavljen ka-put. pellicciaio (-ai), m. krznar, curci-ja, kozuhar. \\ ag. (mùscolo) koz-ni migic. pellicciare (pelliccio, -ci), v. a. (p. u.) krznom postaviti. Pellicino, m. (di balla) uho, kra-jak. Pellìcola, f. dim. kozica; opna, op-nica fotografije, kinematografa. Pelo, m. dlaka; (poèt. e fam.) brada, kosa; (di muro) pukotina u zidu; (dell’ acqua) povrsje; (iròn.) éud, narav; (nel vetro) Zilj, stri-jeka; — vano, malja; dar fuori il —, ragcupa ti se (o tkaninama); questo muro fa — (pància), ovaj se zid ispucio; fui a un — d’ incontrarlo, umalo da ga ne su-sretoh; gli riluce il —, on je svjez i debeo; trovare, cercare il — nell’ òvo, cjepidlaciti, cje-pidlacariti; rivedere il — a, po-tanko podvrci kritici; un giovanòtto di primo —, zutoklju-nac; tu non sèi più di primo —, ti vise nisi mlad; a brùccia —, sasvim izbliza, u meso; iz-nenada; (prov.) il lupo càngia il —, ma non il vìzio, vuk dlaku mijenja, ali cudi nikada. pelosèlla, f. (pianta) zecja loboda. pelosità, f. dlakavost, kosmatost, kostrugavost, rutavost, runja-vost. peloso, ag. dlakav, kosmat, kostru-gav, rutav, runjav; carità -a, sebifinost; coscienza -a, nemir-na savjest. peltro, to. (lett.) kositer. pelùria, f. paperje; malje (na bradi, na obrazu); perina; vunica na plodovima (breskvi itd.). peluto, ag. V. peloso, peluzzo, m. dim. dlacica; (sorta di panno) plig. pelvi, f. (anat.) zdjelica. pena, f. kazna, kazan; (punizione) kaznjavanje, kaznjenje, pedep-sa; (nell animo) tuga; (fatica) muka; (pecuniaria) globa, nov-cana kazna; (accessoria) spored-na kazna; (corporale) tjelesna kazna; (convenzionale) ugovor-na kazna; — capitale, di morte, smrtna kazna; — d’ arresto, kazna zatvora ; — d’ ordine, kazna zbog nereda; — del carcere, kazna tamnice; — di lavoro, kazna na radnju; — di recesso, odustajnina, pismanluk; — esemplare, kazna za izgled. eksem-plarna kazna; — patrimoniale, imovinska kazna; — per temerità, kazna zbog obijesti, kazna za obijest; — di detenzione, di reclusione, restrittiva la libertà corporale, kazna u slobodi, kazna zapora; applicazione della—, primjena kazne; luogo, casa di —, kaznionica; dilazione di —, odgoda kazne; durata dello —, trajanje kazne; esecuzione della —, izvrsenje kazne; eseguire la —, izvrSiti kaznu, comminatoria dì —, prijetnja kazne; commi-