classificare — 189 lingue classiche, klasifni jezici (grcki i latinski); questa è -a!. ta vrijedi (kao nesta u sebi smi-jeSno, Èudnovato)! classificare (classifico, -chi) v. a. dijeliti na vrste, razvrstati, raz-rediti, razredivati, ocijeniti, ocje-njivati, klasificirati. classificativo e classificatòrio (-òri), ag. raznovrstan, razredan; casatico —, razredna kucarina. classificazione, f. razredivanje, raz-redba, klasifikacija; (scol.) ocje-njivanje; naucna podjela na kla-se, redove; (mar.) certificato di —, svjedodzba klasifikacije. claudicante, ag. V. zoppicante, clàusola, f. uslov; tocka, clanak (ugovora); klauzula, uvjet; — d’approvazione, klauzula odo-brenja; — d’ autenticazione, klauzula ovjerenja; — d’ esecutorietà, klauzula o ugovornom sud-nistvu; — derogatoria, deroga-torna klauzula; — di svincolo, klauzula devinkulacije. claustrare, v. a. (lett.) zatvoriti u samostan. claustrale, ag. samostanski, mana-stirski. || m. i claustrali, monasi, fratri, kaluderi. clausura, f. (eccl.) klauzura; (parte del convènto) samostan, ma-nastir. clava, f. buzdovan, cula. clavicèmbalo, to. glasovir. clàvicola, f. (anat.) kljucnjaca, kljucna kost. clemènte, ag. milostiv, blag; na-klonjen, blagonaklon. clementemente, av. milostivo, bla-gonaklonjeno. clemènza, f. milost, blagost. cleptòmane, ag. kleptomanski. 1 to. kleptoman. cleptomania, /. kleptomanija, strast za kradom. clericale, ag. klerikalan. clericalismo, to. klerikalizam. clericato, m. duhovni stalez, du-hovni§tvo. svecenstvo. clèro, to. svecenstvo, duhovnistvo, kler; — curato, dusobriznicko svecenstvo; — regolare, redovno svecenstvo, redovnistvo; —• secolare, svjetovno svecenstvo. clèssidra e più comun. clessidra,/. vodeni sat. cliché e eliscé. m. (frane.) klisej (urez izraden i spremijen za ti-sak). cliènte, m. (stòr). zasticenik, Sti-cenìk (tko se je u Rimu, podvr-gavajuéi se stanovitim zakonima i pravima, stavljao pod zastitu jednog mocnoga gradtanina); bra-njenik, klijent; (med.) pacijent. clientèla, f. (leg.) klijenti; (med.) pacijenti; (di bottega) musterije. clima (-mi), m. klima, podneblje; avvezzare a un nòvo —, odoma-citi, naviknuti na klimu. climatèrico (-ci), ag. klimatski; opasan; anno —, kritiÈna godi-na, svaka sedma ili deveta go-dina ljudskogga zivota; V anno —, il grande anno —, najkritic-nija godina (sezdeset treca). climatologia, f. (fis.) klimatologi-ja (nauka ili opis djelovanja koje na prirodu vrse agenti ra-Itrkani u atmosferi: zrak, svi-jetlo i elektricitet). clinica (-che), f. klinika. clinico (ci), ag. klinicki. clìpeo, m. (archeol.) klipej (veliki okrugli stit grckih i rimskih vojnikà); (di testùggine) kornja-cina gornja kora, ljustura. clistère, m. (mèd.) kristir; far un — a, zastrenuti nekoga (odzad), uiiniti kristir nekomu. clìvio e (più us.) clivo, m. (poèt.) kosa, strana, padina; glavica; brezuljak. cloaca (-che), f. provaza, od toka stociste; rupa za necistocu po-mijara. clorato, to. (chim.) klorat, klorna so(l). clòro, m. (chim.) klor. cloroformio, m. (chim.) kloroform. cloroformizzare, v. a. (med.) dati kloroform, kloroformizirati, us-pavati nekoga. cloròsi, f. (med.) kloroza, bljedilo; (bot.) bolest od koje lisce zuti na vinovoi lozi. cloròtico (-ci), ag. (med.) kloroti-can, bolestan od bljedila. cloruro, m. (clim.) klorno jedi-njenje, solicac. club, m. skup, klub, drustvo (po-liticko, knjizevno, prijateljsko itd.) co’, prep. art. eguale a coi, s, sa. coabitare (coàbito), v. n. zajednic-ki, skupno stanovati.