îoppiatteria —1015 — sopràbito ga istisne sa polozaja, zamijeni u milosti, zamjenik. soppiatteria, f. CARD, skrivanje, tajanstvenost u sitnicama; fare -e, praviti se tajanstven. soppiatto (di), loc. av. tajno, potaj-no, kradom; agir di —, raditi lukavo, sluzitì se ujdurmama. soppiatto, ag. kriven, prikriven, sakriven; tajni, potajni. soppiattone, m. (=na, f.) onaj koji krije, taji sto radi; preprede-njak, koji pravi ujdurme, duba-radzija. sopporre, v. a. PAS. V. sottoporre, sopportàbile, ag. podnoéljiv, snos-ljiv, izdrzljiv. sopportabilità, f. izdrzljivost, pod-nosljivost, snosljivost. sopportabilmente, av. podnoSljivo, snosljivo. sopportamento, m. V. sopportabilità. sopportare (sopporto), v. a. drzati na sebi, nositi; snositi, podno-siti, podnijeti; (fig.) izdrzavati, izdrzati; parlerò come la materia sopporta, govorit éu kako predmet zahtjeva; non soppòrta la spesa, nije vrijedno, ne za-sluzuje, ne isplacuje se. sopportatore, m. (=trice, f.) koji podnosi, snosi, podnasatelj; oso-ba, koja se pokorava sudbini, sopportazione, f. trpljenje, pod-nosenje, gledanje kroz prste, popustljivost; izdrzljivost; zako-nom dopusteni viSak ili manjak kod izvjesnih predmeta (novca, kruha itd.); — religiosa, vjerska snosljivost; vjerskà sloboda; casa di —, javna kuca; con ■—, s oprostenjem, oprostite. sopportévole, ag. podnosljiv, snoS-ljiv, izdrzljiv. sopporto, m. trpeljivost, snoìlji-vost, podnosljivost; (mecc.) pod-upiraé, potpora. sopposta, f. (veter.) pukotina na konjskom kopitu. sopprèssa, f. (torcolo) tijesak, presa; (da panni) utija, tigla, pe-gla, glaCalo; (mangano) valjak. soppressare (sopprèsso), v. a. sfaviti pod tijesak, presu, pritisnu-ti; (con ferro caldo) utijati, gla-cati; (manganare) valjati. soppressione, f. ukinuce, ukida-nje; obustavljenje (novina); izo-stavljanje; precutkivanje; (pat.) prestanak lucenja; (distruzione) zatiranje, unistenje; (occultazione) zatajanje, sakrivanje, pri-krivanje, utajivanje. soppressivo, ag. koji ukida, obu-stavlja. sopprimere (sopprimo; pass. rem. sopprèssi), v. a. ukinuti, ukidati; obustaviti (novine); izostavljati; (distruggere) zatrti, unistiti, po-niStiti; ubiti; (occultare) tajiti, zatajiti nesto, prikriti; precu-tati, prijeéi cutke. sopra, prep. na (moto coll’ acc., quiete col loc.); nad (coll’istr.); vrh, svrhu, vise, povise (col gen.); al di —, nad, iznad; per di —, preko, povrh; abiia di —, stoji povrh; — ogni còsa, nada sve;. — ogni altra còsa, nad svakom stvari; — sèra, podve-cer; — pensièro, rastresene pa-meti; star — sé, zamisljen- biti; oklijevati; di — più, suvise; jos; — modo, preko mjere; sopra —, povrsno; disputare — qc., prepirati se o necemu; èsser sempre — i libri, kapati nad knji-gom, neprestano Sitati; (fig.) èsser — qc., vrgiti, raditi nesto; levarsi — qc., ustati s misiima o necemu; (fig.) dormirvi —, razbijati glavu; arrivò — loro, prestigao ih je; gli furori tutti —, svi su ga napali; star — di sé, razmisljati, premisljati; (fam.) Quello di —, Bog; — copia, na prijepis; — domanda, na molbu; — foglio, na zasebnom arku; — istanza dell’ offeso, na zahtjev uvredenoga; — luogo, na li cu mjesta, mjestimice. soprabbastare, v. n. naiaziti se u izobilju. soprabbondante, ag. preobilan, za-lisan, suvisan; prekobrojni. soprabbondanza, f. preobilnost, preobilje; zaliinost. soprabbondare (soprabbondo), v. n. naiaziti se u izobilju, preobi-lovati. soprabbondévole, ag. V. sòprab-bondante. soprabbondevolezza, f. (p. u.) V. . soprabbondanza, soprabbondevolmente, av. preobi-lato. sopràbito, m. redengot, gerok; du-gacak zenski gornji kàput, gor-nji haljetak.