giocofòrza — 401 — giornata polozaiu; (prov.) — di mano, — di villano, baratanje rukama, igra prostaka; ogni bèl — dura pòco, produljene sale svrSavaju sa dosadom; — del lotto, lutrij-ska igra; — proibito, zabranje-na igra. giocofòrza, av. è — lavorare, valja raditi, nuida je. giocolare (giòcolo), v. n. zivahno se zabavljati, sljepariti. giocolatore, m. (=trice, f.) skakat; (fig.) vjetrogonja, vjetropir. giocolière, m. opsjenar, madioni-Car; komedijaS, pajac, farob-njak, vraf. giocondamente e giocosamente, av. veselo, radosno. giocondare (giocondo), v. a. raz-veseliti, uiiniti prijatnim; pro-veseliti. giocondità e (p. u.) giocondezza, f. veselost, dobro raspoloienje. giocondo e giocoso, ag. veseo, radostan. giocosità, f. (p. u.) Zivost, veselost u razgovoru. ophodenju. giocucchiare (giocucchio -chi), v. n. Sesto igrati. kartati se zaradi zabave, u mali ulog. giogaia, f. (dei bòvi) podvratnik; (di monti) sugorje, sljeme. giogo (-ghi), m. ipei bovi) jaram; (la parte che poggia sul collo dei bovi) §iia; (legno arcuato che ne circonda il collo) knjaSa; (bastoncino che lo chiude) kufi; (di monte) vrh, vrhunac; (fig.) ropstvo. robovanje; méttere sotto il —, podjarmiti. giòia, f. radost, veselje; uzivanje; (pietra preziosa) nakit, drago-cjenost; pi. dragulji; sei la mia —, moje si milje i omilje; — mia!, draga duSice!, zlato moje!; balzar dalla —, skakati od ra-dosti; èsser èbbro di —, pucati od radosti; non star più in sé dalla —, biti izvan sebe od radosti. I! Sinòn.: allegrezza, allegria, alacrità, godimento, piacere, letizia, contento, contentezza, giocondità, illarità, gaudio, giùbilo, esultazione, esultanza, tripudio, gioiate, ag. veseo, vesele naravi. gioiellare (gioièllo), v. a. nakititi dragim kamenjem. gioielleria, f. zlatarstvo; dragu- 26 Androvitf: Talijansko-hrvatski rjeénik ljarstvo, juvelirstvo, zlatarski obrt, zanat, zlatarska trgovina, zlatarska radionica, gioiellière, m. zlatar, draguljar, juvelir. gioièllo, m. dragulj. zlatni kamen: (cose preziose) dragocjenost; { -i della Corona, dragulji Kru-ne; lo tiene come un —, drìi gao kao oko u glavi. gioiosamente, av. veselo, radosno. gioiosità, f. CR. vesela narav, éud. gioioso, ag. veseo, radostan. gioire (gioisco, -sci; perf. gioii), v. n. veseliti se. radovati se. giòlito, m. (are.) uZivanje, nasladi-vanje, naslada. giorgina, f. (bot.) georgina. giornalàccio (-ci), m. (spreg.) list, novina (ispod kritike). giornalaio (-ai), m. prodavac no-vinà; (che porta i giornali a domicilio) raznosaS novina. giornale, m. novina. list: (mar.) — di bordo, brodski dnevnik; (com.) — d’ introito, dnevnik prihoda; — d' esito, rashodni dnevnik. dnevnik rashoda; — d’impostazione, poStanski pre-datni dnevnik; — d'intimazione, dostavnica: —- di cassa, bla-gajnifki dnevnik; — di navigazione. plovidbeni dnevnik: — per affari di firme, dnevnik za stvari, koje se ti6u firme: — uffiziale, sluibeni list: articolo di —. uvodnik; novinski Slanak. Il Sinòn.: gazzetta, diàrio, effemèride rivista, rassegna, quotidiano. eiornalesco (-chi), aa. novinarski. giornalière e giornalièro, ag. dnev-ni. svakidaSnji. || m. dnevnifar. giornalismo, m. novinarstvo. giornalista (-sti), m. novinar; — da strapazzo, novinarsko dr-ljalo: i giornalisti, novinarski svijet, novinstvo. giornalistico (-ci), ag. novinarski. giornalizzare (giornalizzo), v. n. zapisati u dnevnik. giornalmente, av. dnevno, svaki dan. dnevice. giornante, m. nadniSar. giornata, f. dan (od izlaska do zalaska sunca); (lavoro, salàrio) nadnica, dnevnica, dnevni po-sao; (cammino) dan hoda; della —, cijeloga dana; a —, na