satùrnio — 915 — sbagliare satùrnio (-ni e -nii), ag. Saturnov, koji se ti te Saturna; versi -i, saturnovski stihovi; (astrol.) ro-den pod Saturnovim znakom; (lett.) il Satùrnio. Júpiter; (lett.) la -a terra. Italija. Saturno, m. Saturn; (astr.) Sa-turn; (Doèt.) vriieme; i tempi, V età di — e di Rea (moglie di Saturno), zlatno doba; (chim.) olovo; sale di —, olovni slador. sàturo, ag. zasiten. sàuro, ag. (colore di cavallo) mrki; (abbruciato) ridan, rida; (affocato) klifav-rido. kulai. savana, f. (geogr.) savana, prostra-na travna ravnica; prostrana li-vada, polje. savere, v. a. e v. n. (are.) V. sapere. saviamente, av. mudro, razumno, pametno. saviezza, f. mudrost, pamet: umje-renost. uzdrìljivost; fednost (2enskaV dobro vladanje. mir-noóa (diece): — delle nazioni, poslovice; znanie. nnznavanie stvari. Il Sinòn.: prudènza, senno, sapiènza, sapere, sàvio (-vi, -vie), ag. pametan. ra-zuman, mudar; oprezan. uvida-vsn: umieren. uzdriliiv: urpdan; miran, smiren, krotak (o dieci); nevin. fedan (dievoika. iena); miran, krotak (koniì. Il m. mu-drac: mudar, namptan Soviek. savonèa. f. (farm i liiek na teme-liu meda za kaSali. savonetta. f. diepni sat u metal-noi kutiii, sat sa dvostrukim nnMnpcem. saz'Sbiie. ag. zasitan. zasitliiv. saz'abilità, f. zasitnost, zasitlji-vost. saziamente, m. (p. u.) zasiéenje, nasi tenie, saz’are (sàzio, -zi), v. a. V. satollale. sazietà, f. zasifenost. presitenost : mangiare a —. lesti dok se ne smufi; (fie.) eadenie (od neu-mierene upotrebe nefeea). saziévole, aa. Sto zasituie. s^z'o (-zi), aa. zasiien. nasiéen. sbaccanare (sboccano) e sbacca-nepriare (sbaccanéaaio. -ai), v. n sraiati. larmati, bukati, pra-viti nered. sbaccantn (-li), m. luna, lupnja-va; buka; larma, nered. sbaccellare (sbaccèllo), v. a. (legumi o frutti) oljustiti, ljuskati, naljuskati, komiti. okomiti, ko-miSatì, okomisati. sbacchettare (sbacchetto), v. a. (panni) izlupati, izdevetati pru-tom. sipkom. sbacchiare (sbàcchio, -chi), v. a. tuèi, baciti snagom; (usci) lup-nuti. zatvoriti larmom, bukom; pii sbacchiò l’ùscio in fàccia, u lice mu je lupnuo vratima; (fig.) gli sbacchiò quella mèrce nel muso, prodao mu je onu ro-bu preko vrijednosti. sbaciucchiare (sbaciùcchio, -chi), v. n. cmakati, testo ljubiti, lju-bakati. sbaciucchio (-ii), m. (neprestano) cmakanje, Ijubljenje, ljubaka-nje. sbadatàggine, f. nesmotrenost, ne-promiSljenost, nerasudnost, ne-razboritost. sbadatamente, av. nerasudno, la-komisleno; nesmotreno. sbadato, ag. nepromiSljen, nera-sudan. lakomislen; nesmotren, nepailjiv. Il m. vjetropir, vje-trogonja- alla -a, nerasudno, la-komisleno; nesmotreno. sbadigliamento, m. zijevanje. sbadigliare (sbadiglio, -gli), v. n. zijevati. zijehati; biti oSkrinut, ziapiti. Il v. a. fanali che sbadigliano la luce sul fango, ulicne svjetiljke (lanterne, fenjeri), koje s vremena na vrijeme bacaju sviietlo na blato. sbadiglio (-gli), m. zijevanje; disposizione allo —, zijehavica. sbafare, v. n. (nel Làzio) krasti; ukrasti: (pop., in Toscana) 2de-rati, ponderati, sbafatore, m. (nel Làzio) kradlji-vac. sbafo (a), loc. (nel Làzio) bez pla-tanja. sbafone, m. (pop., in Toscana) zderonja. sbagliare (sbàglio, -gli), v. n. e (p. u.) v. r. varati se, prevariti se; pogrijeSiti; (un conto) zabro-jiti se, zabuniti se, pomesti se (u racunu); (cac. e fig.) promasiti; ho sbagliato la strada, la casa, pogrijelio sam ulicu, kuèu; ho sbagliato il colpo, promaSio sam hitac; (prov.) sbàglia il prète all’altare (e il contadino al-