battagliare — 105 — battimano bitka; finta —, prividna bltka; attaccar —, zapofeti bitku; in órdine di —, u bojnom redu; (fig.) cavàl di —, omiljeli pred-met, singoiar —, megdan, dvo-boj. || Sinòn.: combattimento, fatto d’armi, giornata, pugna, mischia, zuffa, fazione, scaramùccia, rissa, baruffa, giostra, torneamento. battagliare (battaglio, -gli), v. n. biti boj, boriti se; (fig.) prepirati se, svadati se. battaglièro, ag. ratoboran; bojni, ratni. battaglione, m. (mil.) bataljon, ce-ta: — quadrato, Suplje kolo. battèllo, m. brod, lada; Cun, Cam-èié; oranifiica, kajik; —a vapore, parobrod, parna lada; vatrenja-ia; — di salvamento, lada za spasavanje. battènte, m. klatno; brence; (impòsta di pòrta o finèstra) krilo (od vrata, prozora, itd.) ; (martello di porta) zvekir, biofug, al-ka na vratima; (mus., ròtolo per bàttere il tèmpo) taktovka; porta a due battènti, vrata na dva krila. bàtt=ere, v. a. lupati, udarati; (con un colpo solo) lupnuti. udariti; (metalli) kovati; (a caldo) pod-variti. podvarivati (gvoide); (la lana) grebenati; (ben bene) iz-mlatiti, izlupati; (il chiodo) za-biti, utjerati, ugnati, zakovati; (il grano) mlatiti. || v. n. kucati; pokucati; (del cuore) biti, kucati, igrati; (del sole) peci, zariti; — il nemico, potuéi, razbiti nepri-jatelja; — i denti, cvokotati; — le mani, pljeskati. odobravati; — il tamburo, bubnjati; — gli òcchi, imirkati. treptati; — fino a sangue, iskrvaviti, okrvaviti, do krvi isprebijati; — alla porta. kucati, pokucati (na vrata); (fam.) — il tacco, pobjeéi, spasiti se bijegom; — le gazzette, drhtati od zime; se mi batte sotto!, ako mi dode, dode li mi do ruku, pod ruku; — una capata, zabiti neSto u glavu; — nel vero, po-goditi, pogadati; e batti!, to je uvijek jedno te isto ponavljanje; non — paròla, ni rijeii pisnuti; le ore battono, ure biju, tuku; in un — d’ occhio, u tinji Sas, odmah, dok bi trenuo, u tren oka; (prov.) bosogna — il ferro quand’ è caldo, treba gvozde kovati dok je usijano; la lingua batte dove il dente duole, usta govore od suviska srea. Il =ersl, v. r. boj biti. tuòi se, biti se, pobiti se; (duellare) dijeliti megdan; (colla spada) posjeéi se; — il petto, busati se, tuéi se ili gruhati se u prsi; battersela, izadrijeti, Smignuti. batteria, f. baterija; (da cucina) kuhinjske sprave od metala; (a difesa d’un porto) nasip sa ba-teriiom za obranu luke; (tea. di lumi) svjetiljke, sijalice na pred-njem kraju pozornice. battèrio (-èri), m. V. microbio, batteriologia, f. (med.) bakterio-loeija (nauka o bakterijama). batteriòlogo (-gi), m. (med.) bak-teriolog. battesimale, ag. koii pripada krS-teniu. krsni; fonte —. krstionica. battésimo, m. krst, krStenie: po-sveéenje: (senza le cerimonie, provvisòrio) privremeno krStenie: (di necesità. d’ urgenza). krS-tenie za nevoliu: ricevere il —, biti kriten: tenere a —, kumo-vati (dietetu): di—. (aoV krsni: fede di —, krsni list. krStenica; — di sannue, muieniStvo: nome di —. krSteno ime: ricevere il — del fuoco, nrvi Dut biti u boiu; — d’una camnana, d'ima bandièra, d’una nave, posveta zvo-na, zastave, lade. battezzare (battezzo), v. a. krstitl, pokrstiti: (dar nome) dati ime, nazvati. nrozvati: —■ il vino, ta-niiti, vodniti, razvodniti, stanjitl vino. battezzatore, m. krstitelj, krstilac. battibaleno, av. in un —•, za ias, u tinji fas, Sto bi okom trenuo, Sto bi dlan o dlan udario. battibecco (-chi), m. prepirka. pre-piranje. kavga, inat. battibùglio, m. (pop.) metez, dar-mar. batticòre e batticuore, m. trepet srea; (mèd ) lapat srea. battifuòco (-chi), m. ognjilo; upa-ljaC; kresivo. kresalo. battilòro, m. pozlatar. battimano e (m. u.) battimani, m. pljesak, pljeskanje (rukama), odobravanje.