titolano — 1121 — toccare ziamento, otpusni naslov, naslov za otpust; — di mensa, stoini naslov; — di proprietà, vlasnifki naslov; — e carattere, naslov i znaòaj, naziv i karakter; — esecutivo, ovrSni naslov; — giusto, zakoniti naslov; (com.) — di circolazione, prometni papir; — legale, pravni naslov, pravno ime, pravni osnov; — nobiliare, ple-miéki naslov; (com.) — nominativo, papir na ime; — principale, glavni naslov; — valido, tvrdi naslov, valjani naslov; a — gratuito, besplatno, neteretno; a — oneroso, za plaéu, teretno; a che —?, u koje ime?, u koji naslov?; a giusto —, po pravu i pravici; argento del — di, ima iistoga srebra; — senza vitalo, goli naslov; (scherz.) consiglière di —, vijeénik na suhom; il — di padre; naziv oca; a — di, u naslov; — di medico, d’ avvocato, lijeC-nicka odvjetniéka diploma; a — definitivo, stalno, konacno; a — provvisorio, privremeno; -i di nobiltà, plemicke isprave; a — di compera, po pravu kupovine; a — d’ ufficio, sluzbeno, zvanif-no; a buon, a giusto —, s punim pravom, s razlogom; insignire d’ un —, V. titoleggiare. titolano (-àri). m. naslovnik. titolato, ag. koji ima titulu, koji je pofiascen naslovom; (scherz.) na suhom. titoleggiare (titoléggio, -gi), v. n. naslov dati; (chìm.) odrediti naslov; (tee.) odrediti koliCinu. titubante, ag. neodluCan. titubare (titubo), v. n. kolebati se; biti neodluCan; skànjivati se, oklijevati; zapinjati u govoru; ustezati se. titubazione, f. kolebanje; neodluc-nost; fckanjivanje, oklijevanje; zapinjanje u govoru; ustezanje, zatezanje. Tìzio, m. (al f. Tizia) koji mu drago Covjek kojeg se ne ée da imenuje; sparla di —, di Caio, di Semprònio, zio govori o Èita-vom svijetu; un —, netko. tizzo, m. ugarak; (fumàcchio) uga-rak koji se pugi. tizzone, m. ugarak; (fig.) ostatak neke ugaSene strasti; — d’ un inferno, vrlo zia osoba. tlaspi, m. (pianta) rusomaca. "71 Androvié: Talijansko-hrvatski rjecnik tmèsi, f. (gram.) izostavljanje ri-jeCi s umetkom druge; male di lui di lui dicènti izostavljanje je od maldicènti (ogovaratelji). to’!, inter. (accorc. di tògli) uzmi!, drz!, na! (kaze se za psa). toast (tóst). m. zdravica; przenica, przena kriska kruha. toaster, v. n. nazdraviti, nazdrav-ljati, napiti (zdravicu). tocca (-che), f. gaza, hidrofil (pro-vidna i tanka materija); (med.) gaza; (fig.) veo, koprena. toccàbile, ag. koji se moze dotak-nuti. toccai, m. (vino) tokajac, tokajsko vino. toccamento, m. dodir, dodirivanje, doticaj, doticanje. toccante, ag. dirljiv, uzbudljiv. || m. ono Sto dira, uzbuduje; ono Sto je dirljivo. toccare (tocco, -chi), v. a. dirati, dirnuti, dodirivati, pipati, pip-nutl, opipati, doticati, dotaknuti, taknuti; (devolversi) zapasti, za-padati (koga sto); (spettare) pri-pasti (komu), iéi (koga Sto) ; svi-rati (u klavir), udarati (u gitar); (pitt.) udariti boju, slikati; (schérma) udariti; (fig.) ticati se, doticati se, dodirnuti se, dohvatiti se (cega); ispeci, spaliti, izgorjeti (ranu); probati, oprobati Cistocu zlata ili srebra; protrljati mag-netom; (fig.) dirati, dirnuti, tro-nuti, ganuti; (fig.) pribliziti se, biti blizu (o vremenu); (tip.) prenasati boju na formu. || v. n. dirati u neSto, dodirivati, dodirnuti, dotaéi; — sul vivo, dirnuti u iivac; — brevemente, ukratko napomenuti; — il polso, opipati, obaéi bilo; — la mano, rukovati se s kim; potresti nekomu ruku; toccarne (di busse), dotiti bati-ne; — la mèta, postici cilj; ciò mi tocca da vicino, to me se iz blizega tice; — il cuore, ganuti sree; non — più fondo (nuotando), ne doticati se dna (nogama); (fig.) non tocchiamo questo tasto, ne dirajmo u ove zice, pustimo ovaj predmet; — con mano, jasno vidjeti, shvatiti; far — con mano, doticati se neba; — una disfatta, ostati porazen; — uno strumento, prebirati, udarati u; (mar.) — un porto, biti blizu lu-ke, pristanigta, (fig.) biti blizu