peto — 723 — petto tuzbeno poglavlje, tuzbena toc-ka; desistere dalla —, odustati od tuzbe; diritto di —, pravo peticije; in via di —, tuzbom, tuzbenim putem; oggetto della —, predmet tuzbe; presentare la —, predati tuzbu, prikazati tuz-bu; produrre la —, podnijeti tuibu, podici tuzbu; ritirare la —, ustegnuti, povuci tuzbu; titolo della —, osnov tuübe, tui-beni naslov; a sua —, na njegov zahtjev. peto, m. vjetar, bazdrk; (volg.) prdac. petonciano, m. (bot.) piavi patli-dzan. petraia, f. gomila kamenja; sitno kamenje, àljunak. petrarcheggiare (petrarchéggio, -gi), v. n. zio oponasati Petrarku (koji je sa Danteom udario sla-vu talijanskom pjesnistvu). petrarchesco (-chi), ag. (lett.) u stilu i naCinu Petrarke. petrarchismo, to. (lett.) petrarki-zam. petrarchista (-sti), to. petrarkist, sljedbenik Petrarke. petrefatto, to. (scient.) okamenja-vanje, skamenjavanje. petrèllo, m. (zool.) burna ptica, burni galeb. petrèo, ag. kamenit, krsevit; Arà-bia -a, krsevita Arabija. petrièra, f. (antic. artigl.) ratna sprava za bacanje kamenja; top za bacanje kamenih culadi; (mar.) topiic; (agr.) kamenjem napunjena rupa (za slivanje vode). petrificare, v. a. e der. V. pietrificare e der. Petrigno, ag. (lett.) kamenit, ka-menast; pun kamenja. Petrografia, f. (geol.) petrografija (nauka o stijenama). petrolièro, m. (=ra, f.) [pol.] pali-kuca (koji pali petrolejem). Petrolìfero, ag. koji ima u sebi petroleja, petrolejski. petròlio (-li), m. petrolej, kameno ulje. petronciano, to. V. petonciano, petroso, ag. (poèt.) V. petrigno, pettabòtta, f. (mil.) dio oklopa na prsima (za obranu od vatrenog oruzja). pettata, f. udarac prsima; (pop.) jaka uzbrdica. pettégola, f. klepetusa, blebetusa. pettegolare (pettégolo) e pettegoleggiare (pettegoléggio, -gi), v. n. brbljati, caskati, landrati; ogo-varati. pettegolesco (-chi), ag. blebetav, landrav. pettegolezzo, m. ogovaranje; brb-ljanje, landranje; spletkarenje, panjkanje. pettegolio (-ii), m. pricanje, ogovaranje, spletka. pettégolo, ag. koji brblja, ogovara. Il to. brbljavac, klepetalo, ogo-varatelj. pettegolume, m. (spreg.) V. pettegolezzo. pettinàgnolo e pettinalo (-ai), m. Cesljar (koji pravi i prodaje èeSljeve). pettinare (pèttino), v. a. iesljati, oCesljati; (lino, lana) grebenati, izgrebenati; rascesljati (kraj od konopea). Il =arsi, v. r. cesljati se, oéesljati se, udesiti kosu. pettinata, f. (il petinare) Cesljanje, oCeSljanje od jedamput; (fig.) ukor. pettinatore, m. (=tora, =trice, f.) [di capelli] vlasuljar, ceSljar; frizer; brijaÈ; (di lino, cànapa, ecc.) grebenar. pettinatura, f. frizura, udeSavanje kose, Cesljanje; (della lana, cànape, ecc.) grebenjanje. pèttine, m. Cesaij; (rado) rijetki CeSalj, raskubaC; (ovale) zenski Cesaij za stavljanje (ures) u kosu; (per lino, cànapa) tarak, gre-ben; (di telaio) brdo; (de' cordai) svrdao; (fisso) gusti Cesalj, pogla-dac; (mollusco) hadzijska Skolj-ka; — il parrucchière, Cesalj za prideSavanje kose; sùcido come un —, vrlo prljav; dar un colpo di — a qd., oCesljati nekoga na vrat na nos; (fig.) tuci, istuci nekoga. pettinina, f. gusti Cesalj (za kose). pettirosso, to. (uccèllo) crvendac; (scherz.) qui prò quo (uzimanje jedne stvari mjesto druge) no-vinarà. pètto, to. prsi, grudi; (di dònna) njedra; (mammèlle) dojke, sise; (del cavallo, e finimenti che fàsciano il pètto) grudnik, grud-njak; (di corazza) dio oklopa na prsima; (per schérma) grudnik; idi camìcia) grudi (od koSulje); (fig.) sree, srCanost, hrabrost; malattia di —, jektika, susica;