quintale
— 807 —
quòto
quintale, m. sto kilograma; (stòr., 100 libbre) sto funti. quintana, f. (stòr.) nisan obdulja-êâ, koji je sastojao u nekoj lutei; (med.) groznica, koja hvata svakog petog dana (kod mala-rije).
quintàvolo, m. (lett.) praprasukun-djed.
quintèllo, m. (stòr. veneta) namet od 5% na pravo nasljedstva. quintèrno, m. sveSèió od 5 listova papira; —di mùsica, notna knjiga; — di spese, popis troskova. quintessènza, f. eter, eterska ma-terija; (chìm.) najfiniji dio; (alchim.) glavna materija za pre-tvaranje kovinà; (fig.) jezgro, jezgra, sree, najbolje; — de’ birboni, ovejani, lukavi, preprede-ni ugursuz. quintetto, m. (mùs.) petopjev, pe-toglasje.
quintidì, m. (stòr.) peti dan od mjeseca u republikanskom ka-lendaru francuske Revolucije. quintile o quintìlio, m. (stòr.) peti mjesec rimskog kalendara; (òggi) sedmi (srpanj).
Quintino, m. Kventin; pòvero come San —, bez prebijene pare, siromah kao crkveni mis. quintino, m. peti dio od litre, quinto, ag. num. peti; (di papa, re, ecc.) peti. Il m. petina, peti dio; in — luogo, na petom mjestu. quintodècimo, ag. num. petnaesti. quintogènito, ag. petorodeni. quintùltimo, ag. peti pred posljed-niim.
quìntuplo, ag. petorostruk, petero-gub.
quiproquò e qui pro quo, m. inv. prijevara, mijenjanje (uzimanje jedne stvari mjesto druge); un —, dvosmislena rijeè, dvosmisle-nost.
Quirinale, m. (stòr.) Kvirinal; (òggi) dvor talijanskog kralja i cara; ivi. fèste qxàrinali, svefa-nosti u cast Kvirina, Romula. quirite, m. (stòr.) rimski gradanin (ali zaviSajnik Rima), quisquìlia e (pop.) quisquìglia, f.
  sitnica. malenkost; tricarija. quissìmile, m. neka slicna stvar, otprilike, ista stvar. quistionare, V. n. (pop.) V. questionare.
quistione, f. (pop.) V. questione, quitanza, f. V. quietanza, quitanzare, v. a. V. quietanzare, quivi, av. (lett. poèt.) tu, tute, ta-mo, ondje, onamo. quòlibet, m. gala, dobacivanje; (are., mùs.) èudan i Saljiv ko-mad.
quòndam, ag. e m. inv. bivSi; po-kojni; nekada; jednom. quòque, loc. lat. premda, ma da,
  i	ako.
quòrum, m. propisan broj Clanova za rjesavanje, kvorum. quòta, f. udio, dio, kvota, isa; (parte proporzionale) prorata, srazmjerni dio; (al giòco) ulog; (per èsser elettore) kolièina po-reza; (di soci )ono, sto netko donosi u zajednicu (ortacku, brafi-nu); (com.) ulog, udio, ulozena glavnica; ortafka radnja; (in Bórsa, ingegneria, ecc.) razrez, dio (koji otpada nekom na pla-éanje); (di tassa) kvota; (di contributo) razrezivanje, oporeziva-nje; (di pasti in comune) cjelo-kupan trogak, rafun; — colonica (d’imposta), kmetarina, kmet-stvo, dio poreza; — d’ ammorti zzazione, kvota za amortizaciju;
 —	di conferimento (sociale), ulog; — di contributo, prinos;
 —	ereditaria, nasljedni dio; — parrocchiale, zupnikovina, zup-nicki dohodak; (gr.-or.) popo-vina.
quotare (quòto), v. a. razrezatl, oporezovati, kvotirati; (imporre la quota) osjeci dio. quotazione, f. razrezivanje, opore-zivanje: razrez. dio, koji otpada na piaóanje; kvotacija; — del prezzo, ucjenjivanje, udaranje cijene.
quotidianamente, av. dnevno, sva-kosa dana, svaki dan. quotidiano, ag. 9vakida§nii; dnev-ni (list): pane —, nasugni hljeb, svakidagnja hrana. || m. dnev-nik, list, koji izlazi svaki dan, dnevni list. quotiti, f. (bur.) svota, suma, ko-licina (udjela), iznos. quotizzare, v. a. (p. u.) V. quotare, quotizzazione, f. (p. u.) V. quotazione.
quòto e quoziènte, m. (mat.) ko-lifinik, kvocijent.