novendiale — 650 n u dare ¡I m. (metr.) stih od devet slo-va, devetoslovni stih. novendiale, ag. devetodnevni; fèsta —, devetodnevna svefanost (koja se je obavljala kroz devet neprekidnih dana u spomen ka-kvoga Cuda). novènnale, ag. (lett.) devetoljetan, koji nastupa svake devete godine. novènne, ag. (poèt.) devetgodisnji. novènnio (-ni), m. (lett.) devetolje-ce, razdoblje od devet godina. noverare (nòvero), v. a. (pop.) bro-jati, prebrojati; nabrojati; sra-cunavati, sraéunati. nòvero, m. broj; métter nel —, ubrojiti, ubrajati; far il —, bro-jiti, izbrajati; senza —, bez-brojan. novilùnio e novilùnio (-ni), m. mlad, mladi mjesec, mijena. novissimo, ag. superi, di nòvo, naj-noviji; (teol.) posljednji; (eccl.) i -i, éetiri posljednja svakog 60-vjeka (smrt, sud, pakao i raj). novità, f. novost, novota; (notizia) vijest, glas; novina, nova stvar; (tea.) nov komad; nova knjiga; magazzino di —, pomodna trgo-vina. novìzia, f. (di religione) iskuge-nica, novacica; (sposa) miada nevjesta, nevj estica, noviziato, m. (eccl.) iskuSenstvo, novicijat; kuca, u kojoj zive is-kusenici; (tirocìnio) segrtovanje, ucenje; (d’ avvocato, mèdico, professore) proba, vrijeme probe (koje pocetnici provode prije prava na vrsenje izvjesnih zani-manja); (negl’ impieghi) bes-platno sluzenje; vrijeme besplat-nog sluìienja. novizio, m. (d’ un ordine) iskuse-nik, novak; (d’ un arte) àegrt, novajlija; (mar.) mladié. l| ag. neiskusan, nevican; nov, neopro-ban; nevjest; nevin. nòvo e meno pop. nuovo, ag. nov; skor; drugi, promijenjen; neiskusan, neviéan, nevjest; àbito — (non usato), nova haljina, (di fòggia nova) haljina po novoj modi; un — (altro) àbito, druga haljina; vino —, ovogodisnje vino; un — (altro) vino, drugo vino, iz drugog ili tek naéetog bureta; il — mondo, Amerika; 1’ anno —, nova godina, miado ljeto; la luna -a, mladi mjesec, mlad; — stile, novi, gregorijan-ski kalendar; questa mi arriva -a, to mi je za fudo; riméttere a—, obnoviti. obnavljati; affatto —, — di zecca, di pèzza, nov novcat; un — arricchito, skoro-jevió; (leg.) fatto —, nove ii-njenice. || m. novo; novost; novajlija, novak. Il av. novo; novo skoro, od skora; di —, nanovo, iznova, joS jedamput; a —, izno va, nanovo, po drugi put. Sinòn.: recènte, fresco, novèllo nozione, f. presuda; (concetto) po-jam; (cognizione) znanje, sazna nje; — d’espropriazione, raz-vlasna presuda, presuda o raz vlaSéenju; — disciplinare, disci plinarna presuda; — penale kaznena presuda; pronunziare una —, izreci presudu. nózze, fpl. vjenCanje: ienidba brak; (i convitati alle —) svato vi, svadba; pir, pirovanje; pas sar a seconde —, zeniti se po drugi put; — d’ argènto, d’ òro, di diamante, srebrni, zlatni, dija-mantni pir; andar a —, poéi 1 svatove, na pir; (fig. e fam.) far le —, provoditi se, raskalaSen > zivjeti; tjerati kera, lumpovati, banCiti, pijanCiti; non èsser alle —, biti u teskom poloiaju. nube, f. oblak; grossa, piccola —, tezak, gust oblak, oblaiié; vedere in —, vidjeti nejasno, kao u magli. nubìfero, ag. (lett.) zaokruzen. oblacima. nubifràgio (-gi), m. (meteor.) gust, tezak oblak. nubìfugo (-ghi), ag. koji razgoni oblake. nùbile, ag. dorastao, dospio, sa-zrio za udaju; stato —, neudata. nubiloso e (poèt.) nùbilo, ag. (are.) oblaCan, naoblaCen; maglovit, mutan; mracan. nuca (-che), f. zatiljak, potiljak, Sija. nùcleo, m. jezgra; (scul.) skica, prvi obrazac nekog lica; (fig) skup lica, oko kojih se okuplja-ju drugi; (centro) srediste. nudamente, av. otkriveno, otvore-no, golo. nud=are, v. a. svuéi, svlaiiti, ski-nuti odijelo; (privare) liSiti; — il corpo, zagoliti se; — il collo, otkriti vrat. || =arsi, v. r. svla-Citi se, svuéi se do gola.