delìzia — 266 — demolire delìzia, f. zadovoljstvo, slast, uzi-vanje, naslada; (fig.) raskoSje, (al pi.) mlllna, slast; luogo dì -e, raskoSno mjesto. deliziare (delizio, -zii), v. a. ìi-niti drazesnim, prijatnim; (fig.) oòarati, zanijeti pamet. || sarsi, v. r. nasladivati se, zivjeti raskoSno. deliziosamente, av. dlvno, slatko, izvrsno, izredno; umilno. delizioso, ag. izvrstan, izredan, divan, sladak, prekrasan; umilan. della, delle, dello, prep. art. V. di. delphini, nella frase ad usum —-, za uporabu dofena (ova oznaka se je stavljala u Francuskoj na knjige odredene za prestolo-nasljednika; danas se obicno ka-ze za sve one knjige i povijesti koje iskrivljuju istinu). V. delfino. dèlta (-ti), to. cetvrto slovo (A) grC-ke abecede koje ima oblik od preokrenutoga V; svaka stvar koja ima ovaj oblik; (geogr.) delta, prostor zemlje izmedu dva uSca. deltóide, to. (anat.) deltoid, tronu-gla miSka (miSica od ramena, koja zaStióuje zglobove). delubro, to. (lett., poèt., arche.) hram. delucidare (delùcido), v. a. (neol.) objasnjavati, objasniti, tumaÈiti, protumafiìti, navoditi i tumaiiti (pisca). delucidazione, f. (neol.) objaSnja-vanje, objaSnjenje, tumatenje; usmeno prevodenje 1 tumaienje; izjaSnjenje. delùdere (deludo; perf. delusi), v. a. obmanuti, obmanjivati, prevariti, varati, delusione, f. obmana, prijevara; razofaranje. delusòrio (-òri), ag. koji obmanju-je, vara; obmanljiv, varljiv. demagogia, f. demagoStvo, demagogia (raskalaSena i pokvarena demokracija). demagògico (-ci), ag. demagogici, demagogo (-ghi), m. demagog, onaj koji laska narodu da bi dobio vlast. demandare, v. a. (leg.) poslati, iza-slati, odaslati; povjeriti, povje-ravati, naloziti komu Sto. demaniale, ag. demanijalni, dema-nijski; amministrazione —, de- manijalna dobra; bene —, demani jalno dobro; uffizio —, demanijalni ured. demànio (-ni), m. demanij, drzav-no imanje, driavno dobro. demarcare, v. a. obiljeiiti, obilje-zavati; (i confini) omedavati, udariti granice; (mont.) zarupiti, zarupljivati. demarcazione, f. (geogr.) omeda-Senje, razmedavanje, oznafenje granice; linea di —. granicna erta, razdvojna, razdjelna erta (liniia), medaSnica; (mont.) pietra di —, medaS. dementare (demento), v. a. (p. u.) zaludjeti, obezumiti, finiti izgubiti glavu. demènte, ag. lud, mahnit; luckast, budalast; zgranut. Il m. mahnit-njak, zgranovnik, ludak, luda. demènza, f. ludilo, ludost; ludo-riia, lakomiSljenost, budalaStina; biies: mahnitost. demenziare (demènzio, -zi), v. n. (lett.) Doludjeti, pomahnitati; po-bijesniti. demeritsare (demèrito), v. a. postati nedostoinim. ne zasluilvati viSe uopée. Il =arsi, v. r. zgrije-Siti. skriviti. ogrijeSiti se. demeritévole, ag. nedostojan, ne-vriiedan. demèrito, to. grijeSka, krivica, kri-vnja: prigovor. democraticamente, av. demokrat-ski. democràtico (-ci), ag. demokratski. democratismo, to. (neol.) demokra-tizam. democratizzare (democratizzo), v. a. demokratizirati. democrazia, f. demokracija, vlada naroda; — sociale, druStvena demokracija. democristiano, m. e democristo, m. demokrScanin (politicki novotar, koji stare predaje katoliàke cr-kve priblizava novim demokra-cijama). demografia, f. (scient.) demogra-fija (dio statistike koja se odnosi na pucanstvo). demolire (demolisco, -sci), v. a. porusiti, razoriti, rusiti, sruSiti, razrusiti, razvaliti; (fino al suolo) sruSiti do zemlje, poravnati sa zemljom; (muri, fortilizi) po-ruSiti zidove, utvrdenja; (med.)