ratafià — 825 — rattristire isplata na obroke, obrocno pla-canje. ratafià, m. (liquore) ratafija. rateale, ag. obrocni, na obroke; — pagamento, isplata na obroke, obrocno plaéanje. ratealmenie, av. obroèno, na ro-kove. ratìfica (-che), f. (bur.) potvrda, odobrenje, ratifikacija; documento, istrumento di —, isprava o ratifikaciji; scambiare le -e, izmijeniti ratifikacije. ratificamelo, m. e ratificazione, f. potvrdenje, potvrda. ratificare (ratifico, -chi), v. a. po-tvrdivati, potvrditi, odobravati, odobriti, sankcionirati, ratifi-cirati. rato, ag. potvrden, odobren; aver grato e —, potpuno odobriti. rattaccare, v. a. (con filo) prive-zati; (con colla) prilijepiti. rattamente, av. (lett.) brzo, hitro. rattemperare (rattèmpero), v. a. (lett.) umjeravati, umjeriti. ratten=ere (rattèngo, rattieni), v. a. zaustaviti, zaustavljati, zadr-zavati, zadrzati; uzdrzati; (detrarre da somma) odbiti, obusta-viti, pamtiti, zapamtiti (zadaéu). || =ersi, v. r. zadrzati se, zaustaviti se; uzdrzati se, uzdrzavati se; pamtiti se. rattenimento, m. zadrzavanje; za-ustavljanje. rattenitiva, /. pamtivost. rattènto, m. (are.) V. rattenimento. rattenuta, f. zadrzavanje; (fig.) umjerenost, umjeravanje; (pop. somma trattenuta) obustava, od-bitak; privremena brana (po-stavljena u rijeku za zidanje stuba); prostor izmedu dvije ustave (na vodi); diritto di —, pravo zadrzanja zaloga do pot-pune isplate. rattènto, m. (are.) V. rattenimento. rattenuto, ag. oprezan, obziran, obazriv, smotren. rattenzione, f. uzdrzavanje (mo-krace). rattepidire, v. a. V. rattiepidire, rattezza, f. brzina; (ripidezza) jak nagib, strmenitost. rattiepidire (rattiepidisco, -sci), v. a. smlaciti, rashladiti. rattinare (rattino), v. a. (a. e m.) gargati. rattizzare, v. a. sticati, Carnuti, po-taknuti, podstaci (vatru). ratto, m. (lett., leg.) otmica, oti-manje; zanos, ushicenje; (zool.) parcov, pacov, stakor; — di minorenni, otmica maloljetnika; (stòr. rom.) — delle Sabine, otmica Sabinjanki; aver -i in testa (aver dei capricci, dei grilli), imati bube u glavi, cudne cudi; nido di -i (topaia), prljav i mra-can stan, kokoÉinjac, éumez; morte ai -i (veleno pei tòpi), mi-somor; — di chiesa (baciapile, pinzòchero), bogomoljac; — di albergo, hotelski lopov, Stakor. ratto, ag. (lett., poèt.) brz; strm, vrletan. || p. p. di rapire, ocaran, ushicen; otet, odnijet, odveden silom. rattoppamento, m. krpljenje, uda-ranje zakrpa. rattoppare (rattòppo), v. a. za-krpiti, udarati zakrpe (male); (scarpe vècchie) metnuti dzo-nove, pendzeta (na staru obu-cu); tocca a me di rattopparle (le tue malefatte), ja imam da platim porazbijane sude; la rat-topai (di malattia), izvukao sam se nekako. rattòrcere (r attòrco, -ci), v. a. (lett.) ponovo uvijati; upredati, prepredati, prepresti, rattrappimento, m. grèenje, skup-Ijanje, stezanje (zila); (per freddo) ukoienost, utrnulost, oba-mrlost. rattrappire (rattrappisco, -sci), v. n. e v. r. kupiti, skupljati, zgr-iiti; (per freddo) ukoéiti, utr-nuti, protrnuti, obamrijeti; ha il crànio rattrappito, ali on nije izmislio praha. rattr=arre (rattraggo, -gi e -trai), v. a. (lett.) ugovoriti, zakljuciti ugovor; stezati, skupiti, zgrciti. Il -arsi, v. r. biti utvrden ugovo-rom; V. rattrappire, rattristamento, m. ucviljenost, za-lost; tuga, muka, boi. rattristare, v. a. ucvijeliti, zalo-stiti, muciti. || =arsi, v. r. tugo-vati, zalostiti se, ozalostiti se. rattristire (rattristisco, -sci), v. a. ucvijeliti, zalostiti; izgubiti svje-zu boju (lica); (di piante) spri-jecavati, ne dati da se razvija, zaustaviti rastenje. || =irsi, v. r.