tutelare — 1156 — ubicare okrilje; (difesa) obrana, zastita, zakrilje; — d’ invenzione, zastita pronalaska; — dei diritti, pravna obrana; (com.) — delle marche, zastita maraka; — delle patenti, patentna zastita; — e cura, starateljstvo; a — della legge, na obranu zakona; a — dei diritti, na obranu prava, u zastitu prava; assumere la —, primiti se tutorstva, primiti se Stitnistva; incolpata —, praved-na, zakonita obrana; èsser sotto —, biti pod stitnistvom; uscir di —, dorasti, rijeSiti se Stitnistva. tutelare (tutèlo), v. a. stititi, za-Stititi ; (fig.) brani ti od. tutelare, ag. zastitnì; angelo —, andeo-iuvar. tutelato, m. Sticenik. tutore, m. (=trice, /.) stitnik, skrb-nik, staralac, tutor, tutorio (-òri), ag. stitnicki, skrb-niiki, staralacki, pupilarni; autorità -a (in gen.), tutorska, nad-starateljska vlast; autorità -a (nelle tutèle), Stitnicka, tutorska vlast, pupilarna vlast. tuttavia, av. ipak; ali; opet. tuttavòlta, av. (are.) V. tuttavia, tuttesalle, m. inv. (iròn.) Covjek koji se pravi ucen, a ustvari ne zna nista temeljito. tutto, ag. e pron. sav, vas, ciò, citav; svaki. || m. cijelo, sve; (mùs.) tutti. || av. sasvim, potpuno; tutti, tutti quanti, svi; tutti e due (insième), oba (jedan i drugi); tutti quanti siète (siamo), svi vi skupa koji ste (svi mi skupa koji smo); prima di —, ponajprije; egli mi è —, on mi je otac i majka; in —, u sve; in —, ukupno; a — marzo, do kon- ca ozujka; sono — a vòstra disposizione, potpuno sam na va-se raspolozenje; è tutV altro che sciòcco, sve je drugo prije nego lud; vestita tutta di nero, sva je u crnini; a tutt’ uomo, zivo, svojski; — quanto, sav (vas) ko-lik; con — ciò, ipak; — giorno, bez prestanka, fiitav dan; una statua di -a bellezza, savrseno lijep kip, kip savrsene ljepote; primo di -i, prvi; del —, posve, sasvim; in — e per —, u svemu i svuda; — considerato, uzev sve u obzir, uopee; il — e più grande della parte, cjelina je veca od dijela; egli è — il suo, on je njegova jedina ljubav, on mu je sve na svijetu; (fam.) questo è tutt’ uno, to je sve jedno; da per —, posvuda, svagdje; èsser tutt’ orecchi, tutt’ òcchi, pretvo-riti se sav u oko i uho; tutt’ al più, najvise; stòffe tutta lana, tkanina cista vuna; questo bambino è tutta la mia giòia, ovo mi je dijete jedina radost; — è riuscire, glavno je uspjeti; tutti i giorni, svaki dan. tuttodì, av. neprestano, bez prestanka. tuttora, av. jos. uvijek; svagda, neprestano; joìS jednako, i sad; medutim; pri tom, ipak; bar; opet; se anche non sono riuscito, — (sempre) ho fatto il mio dovere, ako i nisam uspio, bar sam (uvijek) uìinio svoju duz-nost. tuziorismo, to. (filos.) sigurniji put (nauka onoga koji u cudoredno-sti slijedi najsigurnije mnijenje i koji se strogo drzi zakona). u u, m. e lett. f. Devetnaesto slovo u abecedi i posljednji samogla-snik. U starija vremena u se je izmijenjivao sa v. u’, (poèt.) gdje. ubbia, /. sujevjerje, praznovjerje. ubbidire,v. n. e der. V. obbedire e der. ubbioso, ag. (p. u.) sujevjeran, praznovjeran. ùbere, ag. (poèt.) plodan, plodono-san, rodan, bogat. ùbero, m. (are.) sisa, dojka. ubèro, ag. doratast (konjska dlaka). ubérrimo, ag. sup. (lett.) vrlo plodan. ubertà, f. (lett.) plodnost, rodnost; — di doni, obilje, izobilnost. ubertoso, ag. (lett.) V. ùbere, ubicare (ubico, -chi), v. a. (p. u.)