lusingheria — 559 — lutoiènto (adulare) milovati rukom, gladi-ti; laskati, pretjerano hvaliti. || «arsi, v. r. nadati se; zavaravati se; laskati sebi; laskati jedan drugom; si lusinga con vane speranze, obmanjiva se taStom nadom. |[ Sinòn.: blandire, accarezzare, vezzeggiare, adulare, piaggiare, secondare, lnsingheria, f. TOM. podio laska-nje, ulizivanje. lusinghévole e lusinghièro, ag. la-skav; koji daje nade; koji se umiljava, ulaguje; prijatan, pri-vlaian; mio; koji oCarava; koji zavodi, koji navodi. lusinghevolmente, av. laskavo. luss=are, v. a. (chir.) uganuti, igeatiti. || «arsi, v. r. iSCaSiti se, lussazione, j. (chir.) uganuée, iS-caSenje, navinuée. lusso, m. raskoS, raskoSnost, luk-sus; (pompa) velikoljepnost, sjaj, sjajnost, parada; è un vero —, pravo raskoSje; to je uzaludno; mobilia di —, raskoSno pokuc-stvo; oggetto di —, raskoSni predmet; vivere con —, rasko-sno iivjeti. || Sinòn.: gala, sfòggio, sfarzo, pompa, sontuosità, magnificènza, lussureggiante, ag. (di piante) bu-jan. lussureggiare (lussuréggio, -gi), v. n. zivjeti raskoSno; (di piante) bujati, uzbujati. 'ussuria, f. raskoSnost; (carnalità) bludnost; (di pianta) bujnost. lussuriosamente, av. raskoSnost. lussurioso, ag. raskoSan; bludan. !ustra, f. prividna demonstracija, zamamno zavedenje (da se baci praSina u oéi); zvjerska jazbina (lava, tigra, itd.); è una —, samo je za izlog. lustrale, ag. (lett.) sjajan; (antic.) vrijeme od pet godina, peto-ljetni; giòchi -i, petoljetne igre; acqua —, blagoslovljena voda, posveéena voda; giorno —, dan, kada novorodenCe dobiva ime na krstu. lustrare, v. a. (superfici dure e levigate, piètre) trljati, ribati, gla-iati; (tessuti) valjati tkanine (da bi dobile Cvrstocu i sjajnost); (pellicce) davati sjajnost, ugla-Cati; (metalli) Cistiti, oCistiti, istrljati; (pavimenti) premazati voskom, usvjetlati; (scarpe) Cistiti, laStiti, ulaStiti; (stòffe, carte) glaCati, uglaCati, uCiniti sjaj-nim. || v. n. svijetliti se, sjajiti se; (come il raso) satinirati, dati sjajnost; (fig.) podio laskati, ulagivati se. lustrascarpe e lustrastivali, tn. inv. CistaC (obuée). lustratore, m. (=trice, f.) (di vetri, argenteria) glaCalac, gladilac; (di feltri, pellicce, ecc.) uglaCa-lac; (di sciàbole, spada) koji gla-Ca oruije, sabljar; (di pavimenti) koji premazava voskom, la-Stilac, voStilac; (di stòffe) valjar tkanina; (fig.) podli laskavac, ulizica. lustratura, f. (di vetri, marmi) glaCanje, glaCenje; (di feltri, pellicce, ecc.) uglaCanost, sjaj; (di metalli) CiSéenje, glaCanje; davanje sjaja; (di pavimenti) trljanje, ribanje; (della carta) satiniranje; (di stòffe) valjanje Stofova; (fig.) podio laskanje, ulizivanje. Instreggiare (lustréggio, -gi), v. n. blistati se, sijati se, prelivati se. lustrezza, f. (lett.) blistanje, sija-nje, laStina. lustrino, m. (stòffa) laStina; (girellino metàllico, cannellino di vetro) laina sjajnost, laian sjaj; (lustrascarpe) CistaC. lustro, m. (dei còrpi) sjaj, sjajnost; (nobiltà) plemstvo, vlaste-linstvo; (dei panni) svijetao, sjajan, blistav; (di stòffe, carta, fòglie, ecc.) sjajan, ugladen; (di pèrle) vrlo Cist; (fig.) sjajni iz-gled; polijelej; (5 anni) vrijeme od pet godina; il — de’ tuoi anni, plemstvo tvoga podrijetla. lustro, ag. svijetao, sjajan, blistav; (di carta, stòffe, fòglie, ecc.) sjajan, ugladen. lustrore, m. (lett.) blistavost, sjajnost, sjaj. lutare, v. a. (chìm.) zamazati, za-tvoriti lijepkom, obloiiti lijep-kom. lùteo, ag. (poèt.) zut. luteranésimo e (più us.) luteranismo, m. (relig.) luteranstvo (na-uka Luterova). luterano, m. (relig.) luteranac. luto, m. (chlm.) lijepak, kit. lutolènto, ag. (lett.) V. lutulènto.