353
Ugars íi uále, dovoljiio sviedoòe ; da su nase kraljevine, kao jedno posebno tielo sarao radi sporazumljenja obóih nasih odnosenjah, i to ¡stoni od 15. vieka, pa i to ne uviek, na ugarski sabor poklisare siljale; da su na Ugarskom saboru naèinjeni zakoni samo u toliko siili u ìiasim kraljevinama ¡inali u koliko su se 9 nasoin samostalnosti slagali; da je vlasl banska, posve nezavisna od Ugar-ske, nikog drugog do kralja nad soboin neiiuajuói, od Drave ¡ Dunava do ja-dranskog inora uviek prostirala se; da politicko upravljanje ovili drìavah, ako-prein je namjestniètvo za Ugarsku ninogo prije uvedeno, ipak do ukinutja naseg posebnog zemaljskog vieta t. j. god. 1779. nikad od Ugarske zavisilo nije, veé da je u stara vremena izkljuèivo u banskoj vlasti i nasini zemaljskini saborima stajalo. i da su i onda, kad je 179°/, po èlanku 58. vlast Ugarskog namjest-niètva na ove takodjer kraljevine razprostrla. djela na kraljevine ove spadajuóa ostavljena naselli zemaljskom saboru, ¿ini je istilli kao i 120 èlankoiu od god. 1715. nasa narodna samostalnost priznana, — da palatini i drugi sudci zeinaljski Ugarske nikako u ovini kraljevinama nisu sudili mogli, — da se kraljevi naài jos i dan danasnji ne samo Ugarske nego i ovih kraljevinah prava uzdrzavati, zastitjavati i braniti prilikom krunisanja zaklinju; — ko to, ostavljajuci joà ostala nebrojena svjedoèanstva nase samostalnosti zna : tome je jasno da su kraljevine ove Hrvatska, Slavonija i Dalmaeija, kao jedno posebno nezavisno tjelo, naporedo sa Ugarskom. a nikako ovoj podèinjene, pod krunom Ugarskom, kao simbolom saveza izmedju nas postojeòeg stajale. Tako mi u obdrzanju naàe narodne nezavisnosti necemo nista novog da tracimo, nego saino ono èto je od uviek nase bilo zadrzimo.
       To o odnoèenju nasein spro6u Ugarske; obazrimo se sad i na odno-èenje sprocu cielokupnog Austrijskog carstva.
       Po primljenoj od svib Austrijskih zemaljah sankciji pragmaticnoj pripa-daju sve bez razlike cjelokupnom Austrijskom carstvu, dakle i nase kraljevine i Ugarska. Svaka je zemlja imala osebno neko upravljanje i neko kakvo takvo zakonotvorstvo, s tom samo razlikom sto su jedne na ustavnom, druge na ab-solutitistènom temelju stajale, a sve su skupa imale za djela u oboe cielog carstva tiòuca se obce jedno stociste, obcu vladu. Mi kao vjerni sinovi ota-éaskog svog vladalca i kao prijatelji postojanja carstva Austrijskog boòemo i nadalje u tom savezu, ali kao sto se slobodnu i sainoslalnoin narodu pristoji sa podpunom garancijom nase slobode i pod uvjeti koji se po duhu vremena sa dostojanstvom slobodnog naroda slazu, da ostanemo. T. j. za djela cielog carstva licuca se, kao sto su izvanjska, vojena, linancijalna i trgovacka hoéemo mi jedan obéi iz svih Austrijskih drzavah sastavljeni u to ime sabor, sa obéim istom saboru odgovornim ministarstvom, od koga bi samo u reèenim strukama svaka pojedina zemlja jednako zavisila, u ostaliina pako djelima, da svaki narod i zemlja, nezavisna od istog obceg sabora i ministarah, svoj sobstveni zakono-tvorni sabor sa vladom istom saboru odgovornom, da ima i sani sobora uprav-lja i viada. Tako ni èto se tog saveza tice mi neóetno nista novog, jer je taj savez i prije postojao, i samo se sad u formi mienja i duhu vremena i nace-lima slobode prilagoduje. Magjari pak ucinivsi kraljevsku vlast od njegovog u Ugarskoj prebivanja zavisnu i namjesto njega namjestnika sa neogranicenom kraljevskom vlasti postavivsi, i u ministarslvu svom odsjeke i vojenih i izvan-skih djelah ustrojivsi, ukinuli su taj savez, bez da su prije pokusali u istom sa Para II. Articuli Diaet.	«	45